Katastrofa: Naučnici otkrili još jednu stvar koju jezive vječne hemikalije mogu uraditi našem tijelu

0
Radiosarajevo.ba
Katastrofa: Naučnici otkrili još jednu stvar koju jezive vječne hemikalije mogu uraditi našem tijelu
Foto: Pexels / Istraživanje koje zabrinjava

Takozvane vječne hemikalije neprestano padaju s kišom, teku kroz naše vodene tokove i plivaju u našim krvotocima, a sada, početna istraživanja sugeriraju da ovi potencijalno jako štetni zagađivači prave čep u ključnom "odvodnom sistemu" u našim tijelima!

Nova studija pokazuje da ove hemikalije zauvijek utječu na zdravlje bubrega. Bubrezi filtriraju višak vode i toksina iz krvotoka, a hemikalije zauvijek kruže ova dva 'odvoda' na zabrinjavajući način. Dok su dokazi trenutno ograničeni, postoji mogućnost da zagađivači koji se skupljaju u bubrezima potiču kronične bolesti, kao i rak.

Kod glodavaca, kada se neke vječne hemikalije akumuliraju u bubrezima, visoke koncentracije dovode do ozljeda putem oksidativnog stresa. Novo istraživanje na ljudima prva je longitudinalna studija koja istražuje kako bi hemikalije zauvijek mogle utjecati na funkciju bubrega u grupi mladih odraslih osoba s visokim rizikom od metaboličkih bolesti.

Radnički se oglasio nakon divljačkog napada Lalatovića: 'Feđa Dudić je gospodin, ponosni smo'

Radnički se oglasio nakon divljačkog napada Lalatovića: 'Feđa Dudić je gospodin, ponosni smo'

Dokaz koncepta pratio je 78 sudionika, u dobi od 17 do 22 godine, koji su bili pretežno Hispanjolci. Oni s većom izloženošću vječnim hemikalijama – na šta ukazuju uzorci krvi prikupljeni na početku ispitivanja – pokazali su znakove relativno slabijeg rada bubrega četiri godine kasnije. Za svako povećanje standardne devijacije u njihovoj ukupnoj izloženosti, došlo je do pada kreatinina u serumu od 2,4 posto, krvnog markera koji ukazuje na to koliko dobro bubrezi filtriraju otpad i višak vode. To je malo, ali zabrinjavajuće otkriće, budući da je mlada odrasla dob "kritičan razvojni period za rad bubrega", pišu autori studije, predvođeni naučnicima sa Univerziteta Južne Kalifornije u Los Angelesu.

Per- i polifluoroalkilne tvari (PFAS) poznate su kao vječne hemikalije jer se odupiru razgradnji i zadržavaju se u okolišu i u nama zastrašujuće dugo. Sintetičke hemikalije koriste se u teflon posuđu, obradi tkanina, kozmetici i pakiranju hrane, a mogu se apsorbirati kroz kožu, udahnuti ili progutati.

Danas ih je gotovo nemoguće izbjeći, a dok su samo dvije hemikalije (PFOA i PFOS) jasno povezane s rakom, kardiovaskularnim bolestima, problemima s plodnošću i urođenim manama, danas na tržištu postoji više od 12 000 varijanti s uglavnom nepoznatim učincima na zdravlje.

U krvi najviših europskih dužnosnika pronađene 'vječne hemikalije'

U krvi najviših europskih dužnosnika pronađene 'vječne hemikalije'

Početkom 2000-ih PFOA i PFOS postupno su ukinuti iz proizvodnje u SAD-u, nakon što su povezani s toksičnim učincima u nekoliko ključnih organa pri niskim koncentracijama. No, više od dvije decenije kasnije, i PFOA i PFOS još uvijek cirkuliraju u krvi mladih ljudi. 

Također, uzorci krvi uzeti na početku i na kraju ispitivanja, kao i uzorci stolice koje je dalo 45 sudionika, pokazuju da barem neke hemikalije zauvijek utječu na zdravlje bubrega putem crijevnog mikrobioma. U četverogodišnjem ispitivanju, promjene na samo jednoj grupi crijevnih bakterija i njezinih krvnih metabolita objasnile su smanjenje funkcija bubrega za 33 posto, što je povezano s vječnim hemikalijama. Druga grupa crijevnih bakterija objasnila je 50 posto promjena.

"Vidjeli smo da izloženost PFAS-u potencijalno mijenja sastav mikrobioma, povezan s nižim nivoima korisnih bakterija i nižim protuupalnim metabolitima", objašnjava naučnica za javno zdravstvo Hailey Hampson s USC-a. "Ovo ukazuje na upalu i oksidativni stres kao potencijalni mehanizam, tako da je to područje na koje se buduća istraživanja mogu fokusirati."

Potrebne su daljnje studije kako bi se razumjelo kako neke vječne hemikalije utječu na bubrege, ali istraživači kažu da njihova otkrića pružaju dokaze da se šteta može djelomično pripisati promjenama u crijevnom mikrobiomu.

Studija je objavljena u Science of the Total Environment.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (0)

/ Povezano

/ Najnovije