Viralni status Carla Bildta nudi odgovor na pitanje godine: Ovo je cilj ofanzive Ukrajine u Rusiji?
Vojna operacija u kojoj je zauzela dio regije Kursk pokazuje sposobnost Ukrajine da postigne iznenađenje i iznenadne prodore.
To je također prvi put da je dio Rusije okupiran od stranih trupa još od Drugog svjetskog rata, pokazujući Rusima kako je krvavi rat koji su pokrenuli protiv svog susjeda sada zakucao na njihova vrata, glasi uvod analize Foreign Policyja (FP), o tome koji su ukrajinski strateški ciljevi prebacivanja rata i u Rusiju.
Donedavno se u Washingtonu, Berlinu i u medijima vodio niz rasprava o navodnim crvenim linijama Kremlja koje bi pokrenule Treći svjetski rat i nuklearni Armagedon, a jedna od linija bila je prenošenje rata u Rusiju, bude li napadnuta zapadnim oružjem.
Kako su policajci dogovarali šverc cigareta za BiH: 'Granica je naša, imam carinu pod kontrolom'
Sada se dogodilo ovo drugo. Strah od nekontrolisane eskalacije navela je Bidenovu administraciju i neke od zapadnih partnera da ozbiljno ograniče i vrste oružja isporučenog Ukrajini i njihov dopušteni domet; Ukrajini nije bilo dopušteno koristiti zapadne projektile za gađanje vojnih objekata na ruskoj strani granice. Dio operacije Kursk moglo bi biti da se još jednom pokaže pogreška takvih argumenta, drži FP.
Koji su tačno ciljevi?
Kako se ofanziva i dalje odvija, a Kijev uglavnom šuti o događajima, još je prerano reći kojim se strateškim ciljevima Ukrajina nada postići kod Kurska.
Jedna spekulacija koja je postala popularna jest da bi to moglo dovesti do bržeg kraja rata, budući da ova operacija jasno daje do znanja ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da Ukrajina ima potencijal nanošenja štete Rusiji.
Ako ukrajinske snage uspiju zadržati kontrolu nad osvojenim ruskim teritorijem, to bi moglo ojačati utjecaj Ukrajine u potencijalnim pregovorima o okončanju rata. Ukrajinski munjeviti napad na Rusiju već potkopava raširenu ideju da Putin može diktirati uvjete prekida vatre.
Čini se da Kijev signalizira da je baš to jedan od ciljeva ofenzive. Neimenovani savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog rekao je za Washington Post: "Ovo će nam dati snagu koja im je potrebna za pregovore s Rusijom - o tome se radi."
Ukraine has taken more ground in the last several days than Russia has done in the last 6 months at a fraction of the cost.
— Shaun Pinner (@olddog100ua) August 11, 2024
How embarrassing for Russia.
How is that 3 day war going? pic.twitter.com/KdT8VGT58h
To je u skladu s nedavnim nagovještajima predsjednika Volodimira Zelenskog da je Kijev spreman pregovarati. U intervjuu za BBC News u srpnju, izjavio je: "Ne moramo ponovno zauzeti sve teritorije vojnim sredstvima. Mislim da se to može postići i uz pomoć diplomatije."
Sada neki smatraju da bi se okupirani dijelovi Rusije mogla zamijeniti za okupiranu Ukrajinu: Bivši švedski premijer Carl Bildt napisao je na platformi X: "Hoćemo li govoriti o ideji da se obje države povuku unutar svojih priznatih granica?"
There are strong words from the Kremlin on 🇺🇦 violating the territorial integrity of 🇷🇺. Would an idea be for both states to retreat to within their respective recognized borders? pic.twitter.com/oijYRwcXia
— Carl Bildt (@carlbildt) August 9, 2024
Ako se čini da Kijev priprema teren za potencijalne pregovore, to je također posljedica nekoliko čimbenika. Jedan je rastući umor od rata među ukrajinskim stanovništvom.
Iako je većina Ukrajinaca za borbu dok se ne oslobode sva područja koja je Rusija okupirala od 2014., raste broj onih koji kažu da bi Ukrajina mogla dio tog teritorija zamijeniti za mir, piše Jutarnji.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.