Saudijski mega projekat u krizi: Šta se dešava sa glamurozno najavljenim gradom budućnosti?

Kada je plan predstavljen 2015. godine, mnogi posmatrači su bili zapanjeni obimom radova i smjelošću projekta. Jer planovi za "Vision 2030", veliki projekat budućnosti Saudijske Arabije za period nakon završetka naftnog buma, uključivali su veoma ambiciozne sadržaje.

Planirana je, na primjer, ski-pista u pustinji, potom poseban grad posvećen isključivo sportskom i zabavnom sektoru, kao i novi mega-grad bez automobila i klimatski neutralan usred pustinje, koji bi se zvao Neom.

"Vision 2030", koju je posebno forsirao prijestolonasljednik, princ Mohammed bin Salman (MbS), trebala je promijeniti percepciju o Saudijskoj Arabiji na međunarodnom planu. Pojedinačni projekti su se smatrali znakom modernizacije religiozno-konzervativne zemlje, kojom vlada autoritarna kraljevska porodica koja jedva toleriše političke ili društvene nesuglasice.

Ali, mnogo toga se promijenilo od 2015. godine - i to toliko da je nekoliko ministara posljednjih mjeseci već izjavilo kako će se i u kojem obimu projekat "Vision 2030" smanjiti.

Već u decembru je ministar finansija Mohammed al-Jadaan najavio da će se neki projekti odložiti. U aprilu je na konferenciji Svetskog ekonomskog foruma u Rijadu izjavio da se Saudijska Arabija prilagođava trenutnim okolnostima.

Na primjer, niz ostakljenih nebodera u pustinji nazvan "The Line" ili "Mirror line" - jedan od najvažnijih dijelova projekta Neom - prvobitno planiran da se gradi na prostoru od 170 kilometara, sada će biti realizovan samo na dužini od nešto više od dva kilometra.

Ovo nije prva "prilagodba" projekta Neom. Prvobitno je trebalo da bude završen do 2030. godine - sada će za to vjerovatno trebati još 20 godina. Troškovi su trebali iznositi oko 500 milijardi dolara (468 milijardi eura). Posmatrači, međutim, ne isključuju mogućnost da bi oni mogli porasti na čak 2 biliona dolara (1.87 biliona eura).

Teška potraga za investitorima za Saudijsku Arabiju

Ni ostali dijelovi"Vision 2030" ne teku kako je planirano. Neki od najambicioznijih projekata trebali su privući strane investitore u Saudijsku Arabiju. Međutim, akvizicija se pokazuje teškom: direktna strana ulaganja su manja od očekivanih. Prema mišljenju analitičara, politička nestabilnost u regionu - poput rata u Gazi - i nedostatak transparentnosti saudijskih propisa uzrokuju oklijevanje investitora.

Saudijska Arabija je od početka planirala da snosi veći dio troškova za "Vision 2030". Međutim, sada se čini da je ovo Kraljevstvo primorano da snosi gotovo sve investicije.

Veliki dio ovih sredstava dolazi iz Public Investment Fund (PIF), jednog od najvećih državnih fondova na svijetu, finansiranog iz saudijskih prihoda od nafte.

U martu je saudijska vlada prenijela osam posto svog udjela u državnoj naftnoj kompaniji Aramco na PIF. Sada se u ovom fondu drži 16 posto sredstava državnog koncerna procijenjenog na dva biliona dolara (1.871 biliona eura), koji je četvrta kompanija po vrijednosti na svijetu. Kritičari, međutim, ukazuju na to da PIF, iako upravlja portfoliom imovine vrijednim 940 milijardi dolara (879 milijardi eura), sam raspolaže sredstvima od samo 15 milijardi dolara (14 milijardi eura).

Prema mišljenju analitičara, ova zavisnost od cijene nafte čini projekte "Vision 2030" podložnim fluktuaciji. Da bi ostvarila "Vision 2030", Saudijskoj Arabiji je, prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda, potrebna cijena nafte od oko 96 dolara (89,8 eura) po barelu. U dosadašnjem dijelu godine, cijena barela sirove nafte, koja se često uzima kao indikator za naftno tržište, porasla je sa oko 70 dolara u januaru na 81 dolar ovog mjeseca.

Saudi Arabia is struggling to meet the spending demands of Vision 2030, Crown Prince Mohammed bin Salman’s plan to transform the economy https://t.co/qbhXqULCUL pic.twitter.com/MK0WLDSLfU

— Financial Times (@FT) June 7, 2024

Takođe, nedavno je medijska kompanija Bloomberg izvijestila da je Saudijska Arabija postala zemlja koja izdaje najveću količinu obveznica u poređenju sa drugim tržištima i zemljama u ubrzanom razvoju i da je po prvi put, nakon cijele jedne decenije, pretekla Kinu.

Državne obveznice se izdaju za finansiranje javnih troškova; one su vrsta kredita za koje vlada, koja ih izdaje, plaća kamate vlasnicima obveznica. Kako Bloomberg izvještava, Saudijci više nego ikada uzimaju ovu vrstu kredita, kako bi nadoknadili manjak direktnih, stranih investicija.

"Vision 2030" u opasnosti?

"S obzirom na kombinaciju raznih faktora, može se zaključiti da Saudijska Arabija ovog momenta ekonomsko-politički žonglira," kaže Robert Mogielnicki iz 'Arab Gulf States Institute' u Washingtonu.

Prema njegovim riječima, status projekta "Vision 2030" nije ni spektakularan niti tako katastrofalan, kako se ponekad prikazuje. "Stvarnost je negdje u sredini", javlja Deutsche Welle. 

Jer neki dijelovi "projekta Vision 2030" očigledno se dobro razvijaju. U izvještaju "Na pola puta" američke investicione banke Citigroup iz februara, zabilježen je "značajan napredak" u udjelu žena u radnoj snazi, udjelu domaćeg stanovništva u vlasništvu nad nekretninama i prihodima iz sektora, koji nisu povezani s naftom.

U saopštenju iz sredine juna, istraživači Međunarodnog monetarnog fonda zaključili su da "neviđena" ekonomska transformacija zemlje dobro napreduje. Takođe su pozdravili "preusmjeravanje troškova" u okviru "Vision 2030".

Stručnjak za zaljevske države Mogielnicki vjeruje i da Saudijci i dalje imaju mnogo mogućnosti za ostvarenje svojih planova za budućnost. Trenutno je, međutim, projekat zastao i još ima mnogo posla, koji treba obaviti.