Kakav plan Britanci imaju za Ukrajinu? Pojavili se detalji njihovog prijedloga mirovnog sporazuma

Sir Keir Starmer će predstaviti Donald Trumpu plan za slanje manje od 30.000 europskih vojnika u Ukrajinu, kako bi osigurao američku zaštitu za taj raspored.

Premijer će sljedeće sedmice u Washingtonu detaljno objasniti kako bi europske snage mogle nadzirati bilo koji sporazum o primirju koji bi američki predsjednik posredovao. Međutim, pozvat će Trumpa da osigura da američki borbeni avioni i rakete budu spremni u istočnoj Europi kako bi odgovorili smrtonosnom silom ako Rusija prekrši uslove bilo kakvog primirja, prema informacijama zapadnih službenika.

Anglo-francuska strategija za "snagu povjerenja" predstavljena je najmoćnijim europskim liderima na hitnom sastanku u Parizu, dok su nastojali odgovoriti na Trumpove napore u otvaranju mirovnih pregovora s Vladimirom Putinom. Plan je razvijen zbog straha da bi američki predsjednik mogao odmah nakon postizanja bilo kakvog dogovora zanemariti Ukrajinu i primirje.

Pete Hegseth, američki ministar odbrane, izjavio je da bi isključiva odgovornost za bilo kakve mirovne operacije u Ukrajini trebala pasti na Europljane i Kanadu. Premijer je obećao da će biti "most" između Washingtona i Europe jer se čini da je kontinent, kao i Kijev, isključen iz Trumpovih mirovnih napora. Sir Keir će iznijeti argument da je u američkom interesu ostati angažiran u sprječavanju treće ruske invazije nakon što borbe završe.

Prema anglo-francuskom planu, bit će raspoređeno manje od 30.000 europskih vojnika u ukrajinske gradove, luke i ključnu infrastrukturu poput nuklearnih elektrana, daleko od trenutnih linija fronta. Umjesto postavljanja puno veće snage u ratom zahvaćenu zemlju, misija će se oslanjati na "tehničko praćenje", uključujući obavještajnu, nadzornu i izviđačku letjelicu, dronove i satelite koji će pružiti "potpunu sliku onoga što se događa". Operacija će biti podržana dovoljno vatrenom moći da "praćenje i obaranje tih napada" postane moguće, kako bi se ponovno otvorio zračni prostor Ukrajine i omogućili komercijalni letovi. Pomorske patrole također će biti poslane u Crno more kako bi nadzirale prijetnje Rusije za komercijalne pomorske rute.

Ovaj plan, prema informacijama zapadnih službenika, značajno je manji od mirovne misije od 200.000 vojnika koju je zatražio ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelensky kao uslov za potpisivanje mirovnog sporazuma. No, zbog opozicije iz Njemačke, Španije i Italije prema slanju trupa na teritoriju Ukrajine, čini se da su europske opcije za osiguranje budućnosti Ukrajine ograničene.

Napustivši sastanak u Parizu, Sir Keir je izjavio da bi takva operacija zahtijevala "američku sigurnosnu mrežu" kako bi se odvratila Rusija od ponovnog napada. "Svrha sigurnosne mreže bila bi imati povjerenje da bilo koje snage koje se rasporede neće biti izazvane od strane Rusije", rekao je zapadni službenik. Sigurnosna mreža mogla bi uključivati američke borbene avione stacionirane u Rumunjskoj i Poljskoj, spremne za odgovor na bilo kakvu buduću rusku agresiju.

Mogla bi također biti uspostavljena mnogo veća multinacionalna kopnena snaga na istočnim granicama NATO-a koja bi se mogla premjestiti u Ukrajinu kako bi zaštitila europske trupe. "Razlog zašto to nije mirovna snaga, snaga za provedbu mira ili odvraćanja je pretpostavka da su sigurnosna mreža, primirje i pregovori dali osnovu za nešto što bi moglo biti lakše u svom uređenju", rekao je službenik. Strategija također zadovoljava dugoročnu politiku izbjegavanja izravnog sukoba NATO trupa s ruskim snagama u podršci Ukrajini.

Nadam se da će Trump prihvatiti sigurnosnu mrežu jer bi to značilo da nijedna američka vojska ne bi bila raspoređena u Ukrajini nakon rata. Europski službenik izjavio je za The Telegraph da će NATO također morati otvoriti rasprave o svoom članu 5. koji kaže da je napad na jednog člana napad na sve. Iako se ne očekuje da će se taj član obuhvatiti europskim trupama stacioniranim u Ukrajini, neke će zemlje inzistirati da pokrivenost ostane ako Moskva odluči napasti njihov teritorij zbog rasporeda trupa.

U srijedu, 19. februara, predsjednik Zelensky je ušao u verbalni sukob s Trumpom nakon što je američki predsjednik optužio Ukrajinu za invaziju Rusije i rekao da zemlji trebaju izbori jer je Zelensky duboko nepopularan. "Nažalost, predsjedniče Trump, uz sve poštovanje prema njemu kao vođi nacije koju izuzetno poštujemo... on živi u ovom disinformacijskom balonu", odgovorio je ukrajinski lider. Trump je zatim nazvao Zelenskog "diktatorom" i rekao da "bolje požuri ili neće imati zemlju".