Armenija balansira između Europe i Rusije: Veći zamah prema Zapadu?

Jasna orijentacija ka Zapadu uprkos zavisnosti od Rusije: Armenija se politički i strateški približava Evropskoj uniji, što je upravo pokazao samit EU–Armenija. Ipak, taj put nije lak.

"Vjerujem da je ovo istorijski korak za Jermeniju, ovaj korak ka Europi. Doneće mnogo pozitivnih stvari", kaže Varduhi Gasaprijan, mlada Jermenka, sjedeći na suncu na Trgu republike u centru Jerevana.

Ovih dana u prijestonici je izuzetno živo. Gotovo 40 evropskih šefova država i vlada, kao i predstavnici najvažnijih institucija Evropske unije, doputovali su u Jermeniju.

Europska politička zajednica (EPZ), forum nastao kao odgovor na rat u Ukrajini, prvi put se sastaje na Južnom Kavkazu. Već dan kasnije uslijedio je i prvi samit Evropske unije i Jermenije. Snažan signal ka Zapadu u presudnom trenutku duge jermenske istorije. I ujedno poruka stanovništvu: Evropa misli ozbiljno, tijesna saradnja se nastavlja.

Historijsko mjesto, geopolitičko raskršće

Tako to vidi i Varduhi Gasaprijan, koja živi od turizma: "Iako su Jermeni vrlo snažan narod, u aktuelnoj političkoj situaciji svakako nam je potrebna podrška sa europske strane, sa ruske strane ili od svih velikih sila."

Armenija se nalazi na geopolitičkom raskršću između Evrope, Rusije, Bliskog istoka i Centralne Azije bez izlaza na more. Zbog tog položaja, tokom vijekova bila je izložena stranoj vlasti, sukobima i geopolitičkim pritiscima.

Danas je Armenija i dalje snažno obilježena sovjetskim naslijeđem. Ovdje, na Trgu republike, okruženom monumentalnim zgradama od ružičastog kamena, kuca srce prijestonice. Mala, planinska zemlja sa tri miliona stanovnika, smještena između Evrope i Azije, dom je jedne od najstarijih hrišćanskih kultura na svijetu.

U Predsjedničkoj palati priređen je doček za vrh Evropske unije: plavo nebo, crveni tepih, himne Evrope i Jermenije.

"Prekretnica u produbljivanju naših odnosa", rekao je predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta. Jačanjem veza mogle bi se otvoriti nove mogućnosti za zapošljavanje u oblasti saobraćaja, energetike i digitalizacije. 

Balansiranje između Istoka i Zapada

Evropski kurs za Jermenijupredstavlja balansiranje, kaže u razgovoru za Dojče vele Jakob Velenštajn iz Fondacije Konrad Adenauer. Premijer Nikol Pašinjan vodi zemlju ka Zapadu - veoma oprezno i korak po korak.

„Armenija ne želi da prenagli i prekine odnose sa Rusijom – to sebi jednostavno ne može da priušti", kaže Velenštajn. Ekonomske i bezbjednosne veze sa Moskvom i dalje su veoma jake. Istovremeno, Armenija nastoji da održi dobre odnose sa susjedima i da nikoga ne udalji od sebe – ali pritom jasno slijedi zapadnu orijentaciju. 

"Centralna poruka je da Armenija uspješno diverzifikuje svoju spoljnu politiku", kaže za DW Benjamin Pogosjan iz jermenskog APRI instituta za primijenjenu politiku. Zemlja nastoji da stekne nove partnere i nove prijatelje i da proširi krug država sa kojima ima odlične odnose – prije svega sa EU. Normalizacija odnosa sa susjedima Azerbejdžanom i Turskom takođe je dio strategije premijera Nikola Pašinjana.

Vjetar u leđa Pašinjanu uoči izbora

I na unutrašnjem planu, veliki evropski skupovi imaju veliki značaj, jer se parlamentarni izbori održavaju 7. juna.

"Ovi samiti predstavljaju snažan vjetar u leđa premijeru Nikolu Pašinjanu", kaže Tigran Grigorjan iz Regionalnog centra za demokratiju i bezbjednost. To je i poruka jermenskim biračima da upravo ova vlada ima podršku Brisela i da bi bilo dobro da dobije novi mandat. 

Rastući pritisak iz Rusije

Dok se Armenija priprema za završnicu izborne kampanje, bilježi se porast sajber‑napada i kampanja dezinformisanja – prije svega iz Rusije. Evropa šalje stručnjake, a evropska partnerska misija pomaže zemlji da se suprotstavi tim prijetnjama.

"Jedini legitiman izvor vlasti u ovoj zemlji jeste volja jermenskog naroda", poručila je predsjednica Evropske komisije Ursula Von der Leyen.

Tigran Grigorjan upozorava: "U poslednje vrijeme sve je više znakova da je Rusija spremna da protiv Jermenije primeni tvrđa sredstva. Prošlog mjeseca čuli smo brojne prijetnje iz Rusije. Sa ruske strane se tematizuje i cilj integracije u Evropsku uniju."

Raspoloženje u javnosti se značajno promijenilo. Istraživanja pokazuju izraženo proevropsko raspoloženje i sve manju podršku Rusiji.

Članstvo u EU i dalje dalek cilj

Ipak, jasno je da je članstvo u Evropskoj uniji još veoma daleko. Armenija do sada nije podnijela zahtjev za članstvo, a pristupni proces mogao bi da traje decenijama. I pored toga, zemlja želi da ide tim putem.

"Za nas je to dodatni podsticaj da našim demokratskim reformama damo novi zamah", kaže premijer Nikol Pašinjan. Bez obzira na ishod procesa, Armenija želi da dostigne standarde EU.

Laura sjedi sa suprugom Arsenom na zidinama manastira Hor Virap – centralnog mjesta jermenskog hrišćanstva. Ovdje se ne osjeća veliki zamah koji vlada u prijestonici. Ipak, oni podržavaju kurs ka Evropi.

"Za mene, za cijeli jermenski narod, to izgleda kao dobra stvar – nove šanse, nove mogućnosti", kaže Laura Hajrapetjan. Njen suprug Arsen Hostenjan dodaje: "Želimo i dobre odnose sa ruskim narodom, kako bi iz toga proizašlo nešto dobro. Sto godina smo živjeli jedni uz druge. Volio bih da sa svim narodima svijeta živimo u dobrim odnosima", piše Deutsche welle.