Evropa kasni sa razvojem infrastrukture za struju iz vjetra
Evropa značajno zaostaje u realizaciji planiranog razvoja kapaciteta vjetroturbina, tako da će, kako bi se postigao cilj do 2030. godine, morati ubrzati, prema najnovijim podacima industrijskog udruženja WindJurop (WindEurope).
Naime, prošle godine u Evropi su na kopnu i na obali instalirane vjetroturbine ukupne snage od 17 do 18 gigavata (GW). "To je znatno manje od onoga što Evropi treba", procjenjuje WindEurope.
Spora elektrifikacija, uska grla u distributivnoj mreži i stalni problemi s dozvolama uzrokuju zastoj.
Podignuta optužnica protiv Darija Ristića, ruskog dobrovoljca iz BiH
Do 2030. godine energija vjetra trebala bi doprinositi 42,5 posto sve električne energije u Evropskoj uniji. Za to je potreban znatno veći proizvodni kapacitet, piše dpa.
Direktor WindEuropea, Tinne van der Straeten, ipak je optimista. "Istina je da kaskamo i ne dostižemo zadane brojke", rekao je bivši ministar energetike Belgije.
Međutim, procijenila je da je, kada se pogledaju nacionalni planovi i vodeće industrijske igrače na tržištu, industrija i dalje u dobrom stanju.
"Naravno, niko ne može garantovati da ćemo dostići cilj, ali moramo raditi na tome", rekla je. "Ako nemamo jasan cilj, nikada ga nećemo dostići."
Također je procijenila da geopolitička neizvjesnost može podstaći razvoj kapaciteta u iskorištavanju energije vjetra. "U nestabilnom svijetu moramo osigurati bazu".
To, navela je, znači da uvijek postoji pristup pouzdanoj i finansijski pristupačnoj energiji.
"Evropa je i dalje energetski siromašna i previše zavisi od... uvoza plina, ukapljenog prirodnog plina i nafte. Da bismo to zamijenili čistim izvorima i električnom energijom, moramo koristiti energiju vjetra na kopnu i moru", rekla je Van der Stretenova.
Njemačka je nedavno predvodila EU u razvoju kapaciteta vjetroturbina.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.