Europska država se sprema za rat: Regrutuju i žene, strahuje se od Putinove naredbe

Dvadesetogodišnja Katrine, s maskirnom bojom razmazanom po licu, promatrajući horizont tražeći prijetnje koje se približavaju, gledajući preko guste šume izvan glavnog grada Danske.

Nakon skoro četiri mjeseca vojne obuke, mlada vojnikinja i ostatak njene jedinice proveli su početak juna završavajući svoje završne vježbe u blizini kasarne danske vojske u Hovelteu, 25 kilometara sjeverno od Kopenhagena.

Katrine i druge vojnikinje, koje su sve razgovarale s Associated Pressom 11. juna pod uslovom da se koriste samo njihova imena zbog operativne sigurnosti, dobrovoljno su se prijavile za vojnu službu ranije ove godine. Do sada je to bio jedini način na koji su žene mogle učestvovati u vojnoj službi, iako su se žene mogle prijaviti kao stalne pripadnice oružanih snaga od ranih 1970-ih.

Skandinavska zemlja nastoji povećati broj mladih ljudi u vojsci tako što prvi put proširuje obaveznu regrutaciju na žene. Muškarci i žene i dalje mogu volontirati, a preostala mjesta će biti popunjena rodno neutralnom lutrijom.

"U situaciji u kojoj se svijet trenutno nalazi, to je potrebno", rekla je Katrine. "Mislim da je jedino pošteno i ispravno da žene učestvuju ravnopravno s muškarcima."

Prema novim pravilima koje je danski parlament usvojio ranije u junu, Danke koje napune 18 godina nakon utorka bit će uključene u sistem lutrije, ravnopravno sa svojim muškim sunarodnicima. Promjena dolazi u kontekstu ruske agresije i rastućih vojnih ulaganja u zemlje NATO-a .

Čak i iz relativne sigurnosti Danske, potpuna ruska invazija na Ukrajinu baca svoju sjenu. Lekcije s ukrajinskih ratišta su se čak i utjecale na njihovu obuku.

"To ga čini vrlo stvarnim", rekla je Katrine.

Danske reforme rodne ravnopravnosti prvobitno su bile planirane 2024. godine kao dio velikog sporazuma o odbrani. Prvobitno se očekivalo da će program biti proveden početkom 2027. godine, ali je pomjeren za ljeto 2025. godine.

Pukovnik Kenneth Strøm, šef programa regrutacije, rekao je za AP da je taj potez zasnovan na "trenutnoj sigurnosnoj situaciji".

"Mogli bi učestvovati u kolektivnom odvraćanju NATO-a", dodao je Strøm. "Povećanje broja regruta bi jednostavno dovelo do veće borbene moći."

Danska, nacija od 6 miliona stanovnika, ima oko 9.000 profesionalnih vojnika. Očekuje se da će novi aranžman povećati brojku od 6.500 ljudi koji godišnje služe vojnu službu do 2033. godine, u odnosu na 4.700 prošle godine.

Prema danskom zakonu, svi fizički sposobni muškarci stariji od 18 godina pozivaju se na vojnu službu. Neki ljudi - i muškarci i žene - se prijavljuju kao volonteri, a ostala mjesta se popunjavaju putem lutrije u kojoj su do sada učestvovali samo muškarci. Žene volonterke čine otprilike četvrtinu kohorte iz 2024. godine.

"Neke će vjerovatno biti jako razočarane što su izabrane da idu u vojsku", rekla je Anne Sofie, dio Katrinine grupe volontera, o novim regrutkinjama. "Neke će vjerovatno biti iznenađene i to će im se svidjeti mnogo više nego što misle."

Trajanje službe se također produžava, sa četiri na 11 mjeseci. Regruti će prvo provesti pet mjeseci u osnovnoj obuci, nakon čega slijedi šest mjeseci operativne službe, plus dodatne lekcije.

Ovaj potez je dio šireg vojnog jačanja nordijske nacije.

Danska vlada je u februaru najavila planove za jačanje svoje vojske osnivanjem fonda od 7 milijardi dolara za koji je navela da će ove godine povećati odbrambene izdatke zemlje na više od 3% bruto domaćeg proizvoda. Dijelovi programa regrutacije finansiraju se iz takozvanog Akceleracionog fonda.

"Svjedočimo zaoštrenoj sigurnosnoj situaciji u Evropi. Imamo tekući sukob u Ukrajini. Fokusiramo se na baltičke zemlje, gdje Danska šalje mnogo vojnika. Dakle, mislim da je to opći napor da se ojača danska odbrana“, rekla je istraživačica Rikke Haugegaard iz Kraljevskog danskog odbrambenog koledža.

Ali Haugegaard napominje da postoje mnogi izazovi, od loše opremljene opreme i nedostatka dodatnih baraka, do potencijalnih slučajeva seksualnog uznemiravanja.

"U narednih godinu ili dvije gradit ćemo mnogo novih zgrada kako bismo smjestili sve ove ljude. Dakle, to će biti postepen proces", dodala je.

Susjedna Švedska je 2017. godine uvela vojnu obavezu i za muškarce i za žene nakon što je njena vlada govorila o pogoršanju sigurnosnog okruženja u Evropi. Norveška je 2013. godine uvela vlastiti zakon kojim se vojna obaveza primjenjuje na oba spola.