Eksperti upozoravaju: Zakupcima stanova u Njemačkoj predstoji teška godina
Stanogradnja u Njemačkoj je posustala poslije višegodišnjeg rasta - sapleli su je troškovi gradnje i rast kamate. Manje stanova uz sve snažniju tražnju znači da zakupcima predstoje crni dani.
"U 2024. očekujemo još političke nesigurnosti i sužen prostor za podsticaje stanogradnji", rekao je Roman Heidrich, ekspert agenta za nekretnine Jones LaSalle - JLL.
Zakupci mogu da očekuju dalja poskupljenja zbog sve većeg deficita stambenog prostora za izdavanje, rekao je.
Bećiragić nakon poraza od Hrvatske: "Razlika od 13 koševa ništa ne znači u ludnici u Skenderiji"
Prema podacima JLL, prosječna cijena rente u osam najvećih njemačkih gradova u trećem kvartalu je bila plus 8,4 posto godinu-na-godinu, poslije plus 3,8 posto u prethodna tri meseca.
Slično je i u ostalim gradovima, poput Manhajma, Bona, Esena i Vupertala, gdje je stanarina od početka jula do kraja septembra od 2022. u prosjeku poskupjela između 4,8 i 5,7 posto.
Stopa poskupljenja je sa oko četiri posto međugodišnje bila umjerenija u manjim mjestima i selima.
Novogodišnji vatromet u Njemačkoj: Zabrane i ograničenja u različitim gradovima
"Pretpostavljamo da će na srednji i dugi rok cijena zakupa rasti, jer će u većini regiona Njemačke tražnja znatno premašivati ponudu", rekao je.
Trošak zakupa je posebno važan u Njemačkoj, prema podacima Eurostata jedinoj članici Evropske unije koja ima više zakupaca nego vlasnika stanova. Veliki priliv useljenika će samo zaoštriti krizu tržišta zakupa stanova.
Istovremeno, prodajna cijena nekretnina je već počela da pada i trend će se prenijeti u 2024. Od cjenovnog vrhunca sredinom prošle godine, nekretnine su u prosjeku pojeftinile za sedam posto, pokazuju podaci iz jedne studije DZ banke, javlja dpa.
Objavljeni podaci: 2023. je najtoplija godina u Njemačkoj od početka mjerenja 1881.
Stopa pojeftinjenja će, prema procjeni banke, iduće godine pasti na između pola procenta i 2,5 posto. Pritom, zbog političke neizvjesnosti prije svega oko zakona o grijanju trpe snažniji pritisak da obore cijenu.
Sektor stanogradnje će u svakom slučaju posebno pažljivo pratiti kamatnu politiku Evropske centralne banke (ECB).
Naime, ako ona, poslije rekordnog povećanja referentnih kamatnih stopa zbog inflacije dogodine počne da ih snižava, to bi trebalo da doprinese stabilizaciji stanogradnje.
ECB za sada pažljivo krije karte, ali ekonomisti očekuju da će kamata, koja hladi sve privredne aktivnosti, početi da pada u prvoj polovini 2024.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.