Erdin Kadunić: Zašto se bh. građani u Njemačkoj osjećaju prevarenima?

Zabranjeno preuzimanje teksta bez pismenog odobrenja Redakcije portala Radiosarajevo.ba!

Generalno može se reći da se građani Bosne i Hercegovine osjećaju prevarenima od strane domovine!

Nedolazak bh. političara u Njemačku, loša iskustva u poslovanju bh. dijaspore sa domovinom i događaji prilikom boravka u BiH su pojačali taj osjećaj.

Trending

Titove brigade lopatom izgradile 242 km pruge za 7 mjeseci, vlast danas ne umije popraviti 80 metara

Piše: Erdin Kadunić, za Radiosarajevo.ba*

Oni se smatraju osobama koji su isključivo tu da pune budžete svojim dolaskom u domovinu. Oni nemaju nikakve mogućnosti upravljanje svojom sudbinom.

Stoga je vrijeme za promjene.

Nova politika prema dijaspori mora da ima na umu da država BiH mora da pita svoje građane šta država odnosno predstavnici države mogu uraditi za građane, a ne obratno, kako bi se vratilo povjerenje.

Kad se isto vrati, bh. građani će automatski da luče nove ideje, koncepte i novac za BiH.

Gubljenje „linkova“ sa domovinom

Gorući problem BiH u dijaspora da generacija koja je rođena 2000. godine i kasnije sve više i više gubi kontakt sa maticom.

Druga generacija gastarbajtera i treća generacija (ratna generacija) su veoma osviješteni što se tiče BiH, što više nije toliko slučaj za njihovo djecu i unuke.

Zajedno sa zadnjim talasom radne migracije koja je pobjegla iz BiH radi životnih problema, oni se sve više i više udaljavaju od Bosne i nemaju više linkova sa domovinom kao što su imali generacije prije njih.

To počinje gubljenjem jezika u svakodnevnoj komunikaciji, sa manjim brojem prijavljenih učenika na dopunsku nastavu u njemačkim školama, a završava na kraju krajeva tako da ista ta generacija provodi svoje ljetne odmore na drugim turističkim destinacijama, a ne u BiH.

Valjalo bi razmišljati, o određenim protumjerama, a moguće mjere su:

- organizacija kampova za omladinu tokom ljetnih i zimskih raspusta kako bi djeca bh. građana doživjeli domovinu svojih roditelja u jednom pozitivnom svjetlu;

- jačanje bosanskog jezika u školama u Njemačkoj kroz slanje bh. učitelja u Njemačku kako bi sa savremenim metodama pojačali broj učenika;

- nuđenje rada tokom raspusta ili prakse u ključnim bh. kompanijama za studente/učenike u Njemačkoj;

- znatno pojačano prezentiranje bh. umjetnika (muzičara, pisaca itd.) kroz postojeća bh.udruženja (n.pr. sedmice bh. filma u ključnim gradovima Njemačke).

Aktivno učešće u političke procese kroz kvotu

Dijaspora mora imati četiri-pet predstavnika u Državnom parlamentu koji će biti birani isključivo od strane dijaspore i koji će zastupati interes bh. dijaspore. Aktuelne stranke nisu u stanju da kanališu strateške ciljeve naše dijaspore u političkom pogledu, tako da je nužno da se okrećemo modelu koji, primjerice, primjenjuje Republika Hrvatska.

Izborni proces

Dok najavljivano uvođenje elektronskog glasanja ne bude stvarnost - ne može se računati na aktivnije učešće naših ljudi koji žive u Njemačkoj i dijaspori inače u izbornom procesu.

Zašto?

Glasačke kutije su previše udaljene (isključivo locirane u ambasadi odnosno u DKP-ovima), što ne predstavlja podsticaj za birače.

Primjer grada Bielefelda koji je udaljen od DKP-a Frankfurt govori sve: u jednom smjeru je to oko 500 kilometara, znači ukupno 1.000 km da bi se obavila „građanaska dužnost“.

S tim u vezi potreban je dogovor sa njemačkim vlastima kako bi se u svakom većem gradu osiguralo glasačko mjesto. Također, neophodno je da u DKP mreži obrazovati osoblje kroz brze seminare i kurseve, a kako bi bili kvalificirani i da budu koordinatori izbornog procesa u određenom gradu.

Recimo, u pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija (Nordrhein- Westfalen, skraćeno NRW) živi najveći broj građana BiH u ovom dijelu Njemačke (oko 70.000). Više nego u Bavarskoj i pokrajini Baden-Württemberg. Ali, nisu pokriveni DKP mrežom!? Bilo bi od velikog značaja otvaranje jedno DKP-a u Dusseldorfu. 

Dusseldorf je glavni grad pokrajine. Republika Hrvatska i Republika Srbija imaju generalni konzulat u tom gradu i aktivno lobiraju u najmnogoljudnijoj pokrajini Njemačke sa najjačom ekonomskom pozadinom. Zašto to ne bi činila i BiH?

Pitanje dvojnog državljanstva

U Njemačkoj trenutno žive 300.000 građana iz BiH koji sve više i više uzimaju njemačko državljanstvo.

Njemačka vlada uskoro mijenja Zakon o državljanstvu, a tačka koja se odnosi na bh. građane koji se odavno postali njemački državljani nije konkretizirana.

Kako bi naši građani ne bi izgubili bh. državljanstvo trebalo bi se regulirati bilateralnim sporazumom između Njemačke i Bosne i Hercegovine.

Lična dokumenta

Tu je još jedno važno pitanje, pitanje dobivanja bh. dokumenata.

Bh. građani ne mogu dobiti ličnu kartu u DKP-ima tako da im jedino preostaje predavanje zahtjeva za pasoš. Samim time neće biti u Centralnom biračkom spisku,  što znači da moraju aktivno ispunjavati obrasce za izbore što predstavlja dodatni napor i ne motivira ih da se uopće uključe u izborni proces. Softver je isti, čitač otiska prsta je isti tako da to ne predstavlja problem za predavanje zahtjeva za ličnu kartu.

Udruženja građana

„Novi njemački građani“ bh. porijekla moraju da traže svoja prava kao Nijemci kod njemačkih udruženja, političara, struktura itd. Kroz ta udruženja mogu da djeluju kao aktivni članovi udruženja. To KUD-ovi i džemati Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj ne mogu iznijeti...

Sve su ovo otvorena pitanja na koja vlasti u BiH moraju dati odgovarajuće odgovore. Njihovim ignoriranjem, zanemarivanjem, odnosno nastavkom dosadašnje prakse država BiH će izgubiti ogroman ljudski kapital koji bi se mogao biti usmjeren ka njenom prosperitetu.

*Autor je njemačko-bosanski politikolog, član Instituta za geopolitiku, ekonomiju i sigurnost (IGES) i koordinator za Saveznu Republiku Njemačku

***

Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Ja mislim" su isključivo lični stavovi autora tekstova i moguće da ne odražavaju stavove redakcije portala Radiosarajevo.ba