Gdje su penzioneri najbogatiji? Na dnu ljestvice je naša susjedna država

Bogatstvo u penziji postoji, samo što se razlikuje širom Europe.

Kućanstva penzionera u nekim zemljama Europske unije imaju i do 30 puta veću imovinu koju ne čine samo prihodi od penzije, nego i ostale pokretnine i nekretnine koje oblikuju životni standard u starosti. Više od 1.800 eura mirovine prima skoro 20.000 penzionera u susjednoj Hrvatskoj. Petero penzionera ima penzije veće od 5.000 eura.

Hrvatski penzioneri među siromašnijima

Tako kućanstva u dobi od 65 do 74 godine u Luksemburgu imaju medijalnu neto imovinu od 1,22 miliona eura, dok ona u Latviji raspolažu sa samo 36.300 eura. Bogatstvo starijih od 65 godina po zemljama proizlazi iz Istraživanja o finansiranju i potrošnji kućanstava (HFCS) Europske središnje banke iz 2023. godine.

Na dnu ljestvice, uz Latviju, nalazi se još pet zemalja u kojima kućanstva u dobi od 65 do 74 godine imaju medijalnu neto imovinu manju od 100.000 eura. Među njima su Litvanija (51.400 eura), Mađarska (54.400 eura), Estonija (73.500 eura), Hrvatska (75.900 eura) i Portugal (99.200 eura), piše Euronews.

Nakon Luksemburga u kojem se imućnost u penziji mjeri u milionskim ciframa, slijedi Malta sa znatno nižih 310.000 eura, zatim Belgija s 307.000 pa Irska s 297.000, a potom i Francuska i Njemačka s 232.000 eura medijalne neto imovine starijih između 65 i 75 godina, prenosi Mirovina.hr.

Imućnost pada nakon 75. godine 

Kod starijih od 75 godina imućnost pada. Medijalna neto imovina kućanstava starijih od 75 godina u europodručju iznosi 144.400 eura, što je 40.900 eura, odnosno 22 posto manje nego kod kućanstava u dobi od 65 do 74 godine. U gotovo svim zemljama medijalno bogatstvo niže je među kućanstvima starijima od 75 godina nego među onima u dobi od 65 do 74 godine. Jedine iznimke su Luksemburg i Belgija. U Austriji je bogatstvo starijih od 75 godina za 51 posto niže nego kod skupine od 65 do 74 godine, a u Njemačkoj za 44 posto. U Francuskoj je ta razlika znatno manja i iznosi samo 14 posto.

Razlike u prihodima, sastavu kućanstava, stopi vlasništva nad nekretninama, zaduženosti za kupnju nekretnina i cijenama stanova među su glavnim faktorima koji uzrokuju razlike u neto bogatstvu među državama, kako ističu iz Europske središnje banke. 

Imovina kao najvrjedniji resurs 

"Ove razlike među državama podsjećaju nas da bogatstvo nikada nije samo rezultat individualnog ponašanja u štednji... One odražavaju dugoročnu interakciju tržišta nekretnina, socijalnih država, penzionih sistema, kreditnih institucija, porodičnih prijenosa bogatstva i historijskih puteva stjecanja imovine, rekao je profesor Fabian Pfeffer sa Sveučilišta LMU u Münchenu i osnivač Međunarodnog centra za istraživanje nejednakosti u Münchenu.

U zemljama u kojima su starija kućanstva imala širok pristup vlasništvu nad nekretninama i profitirala od rasta cijena nekretnina, medijalna neto imovina u pravilu je znatno veća, pojasnio je profesor Pfeffer. Tamo gdje je najam stanova češći, privatno neto bogatstvo može izgledati manje, čak i ako su starije osobe zaštićene na druge načine. 

Podaci o neto bogatstvu ne uključuju sadašnju vrijednost prava na javne penzije. Pfeffer naglašava da su penziona prava među najvažnijim ekonomskim resursima za mnoge starije osobe.

"Velikodušan javni penzioni sistem može smanjiti potrebu za stvaranjem velike privatne imovine za starost. U tom smislu, niže privatno bogatstvo starijih kućanstava ponekad može odražavati snažniju socijalnu državu, a ne slabiju ekonomsku sigurnost", zaključio je Pfeffer.