Analiza parlamentarnih izbora u Srbiji: "Vučić želi da utvrdi poziciju sveopćeg lidera Srba"

Aleksandar Vučić će i dalje nastojati jačati svoju poziciju na vanjskopolitičkom planu, da pokaže da je on nezaobilazan faktor na Balkanu i neko oko koga se moraju okupljati ne samo politički lideri Srba na Zapadnom Balkanu, nego i ostali lideri. Opozicija nije uspjela da u ovom trenutku probudi jednu širu Srbiju, Vučić je faktički ostao na vlasti, imaće i dalje sve poluge moći i to će mu omogućiti da u narednom periodu i dalje svoju politiku prilagođava ideji 'srpskog sveta', kaže u razgovoru za Anadoliju politički analitičar Admir Lisica.

Lisica za Anadoliju analizira parlamentarne izbore održane proteklog vikenda u Srbiji, na kojima je, prema preliminarnim rezultatima, najviše glasova dobila Vučićeva lista, odnosno izborna lista "Aleksandar Vučić - Srbija ne sme da stane" - 46,64 posto.

Lisica pozitivnom ocjenjuje činjenicu da se opozicija u Srbiji nakon dugo vremena ujedinila i nastupila zajednički, što bi, kako kaže, već mogao biti jedan temelj za neke buduće izbore, buduće procese, ukoliko ostanu okupljeni.

"Ono što je svakako bio nedostatak opozicije jeste da su u pojedinim trenucima djelovali zainteresirano možda samo za Beograd, pošto su tu bili svakako najbliži pobjedi. Međutim, nije se uopšte obraćala pažnja na ostatak Srbije. U tom kontekstu je opozicija u Srbiji propustila da pokaže jednu opštu brigu, možemo reći, za cjelokupnu Srbiju, ne samo za Beograd", navodi Lisica, napominjući kako su se opozicione stranke žalile na izborne nepravilnosti samo u Beogradu, iako su slične sumnje i navodi postojali i u drugim dijelovima Srbije.

Veoma pozitivnim ocjenjuje također to što se opozicija nije doticala neki 'teških tema' koje opterećuju i opoziciju i građane Srbije, kao što je Kosovo, ali i druge teme koje se tiču regiona.

"Naravno, ovo je bila jedna proba za opoziciju. Smatram da je dobro što se opozicija u Srbiji okupila i sada je na njima koliko će uspjeti da ostanu zajedno, koliko će znati da artikuliraju svoje stavove", smatra Lisica.

Dalje govoreći o samom izbornom procesu, Lisica napominje da je Ministarstvo vanjskih poslova Njemačke izborne ocijenilo spornim. Dodaje kako i sama analiza toga ko je a ko nije čestitao Vučiću u ovom trenutku govori o tome da se može reći da europska javnost još uvijek nije dala faktički određen legitimitet izborima u Srbiji.

"Orban (op.a. mađarski premijer Viktor) je među prvim čestitao, dakle jedan autokrata je čestitao Vučiću. S druge strane, do sada smo uvijek imali na sceni to da kineski lider među prvima čestita Vučiću na pobjedi. Ovoga puta je to spušteno na jedan niži nivo, pa je dobio čestitku sa pozicije ministarstva vanjskih poslova. Macron sa kojim, kako Vučić ističe, ima izuzetno dobru saradnju, se nije oglasio, također neki drugi lideri iz Evrope, što je bio slučaj možda u nekim prethodnim procesima. Tako da u Srbiji ostaje da vidimo šta će se desiti u narodnom periodu i svakako će se dosta pričati o tome koliko izbori općenito regularni. Već imamo dosta nekih primjera i sumnji da se na različitim mjestima događao izborni inženjering", navodi Lisica.

Slika koja govori u kojem smjeru će ići politika Srbije

Ipak, u kontekstu podrške koju je SNS dobio na izborima, uključujući i onaj dio na koji se žali opozicija, Lisica naglašava kako se svakako može reći da je Vučić u određenom smislu ostvario 'veliku pobjedu'.

"Svakako možemo reći da je Vučić dobio na određeni način ‘veliku pobjedu’ u kontekstu Srbije i to njemu daje legitimitet da provodi svoju i unutrašnju i vanjsku politiku u narodnom periodu. Koliko je ona dobra za građane Srbije vidjet ćemo", kaže Lisica, napominjući da od polovine godine u zemlji vlada 'vanredno stanje', kontinuirani protesti opozicije i jedno nezadovoljstvo u Srbiji koje tinja.

Lisica dalje analizira i to ko je sve bio uz Vučića u izbornoj noći, napominjući da su i istom kadru tokom obraćanja Vućića iza njega bili ministar sigurnosti države Bosne i Hercegovine (op. a. Nenad Nešić), predsjednik jednog entiteta unutar Bosne i Hercegovine (Milorad Dodik) i jedan od trenutno najvažnijih političkih lidera crnogorskih Srba (op.a. predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić).

"Ta slika nam govori ustvari da Vučić nastoji i kroz te male poruke da pokaže u kojem će se smjeru i dalje je voditi politika Srbije. Mi imamo, faktički, provođenje te nezvanične ili zvanične ideje 'srpskog sveta'. Ako okupimo u izbornoj noći lidere i političke predstavnike susjednih zemalja koji igraju utakmicu za političara iz susjedne zemlje, u ovom slučaju za Vučića i za Srbiju, onda nam to govori ustvari kakve su aspiracije i težnje i kakvi su vanjsko-politički ciljevi Srbije", kaže Lisica, te dodaje:

"Naravno, Vučić se profilirao ili želi i dalje da utvrdi tu svoju poziciju sveopćeg lidera Srba. Vučić će i dalje nastojati da jača svoju poziciju na vanjsko-političkom planu, da se pokaže da je on jedan nezaobilazan faktor na Balkanu i da je on neko oko koga se moraju okupljati ne samo politički lideri Srba na Zapadnom Balkanu, nego i ostali lideri. Na taj način on nastoji prikazati Srbiju kao zemlju koja želi da lideriše procesima i koja će biti faktor oko kojega se svi okupljaju. To je jedna, možemo reći, autokratska poruka koju možemo pročitati. Geopolitičke okolnosti su takve kakve jesu u ovom trenutku. Vidimo da je ovo izuzetno turbulentno razdoblje ne samo za Zapadni Balkan, nego općenito i za Evropu i cijeli svijet. Vučić nastoji da sebe pokaže kao jednog stabilnog lidera, Srbiju kao jednu stabilnu državu, dosta je tu populizma uključeno. Opozicija nije uspjela da probudi, možemo reći, jednu širu Srbiju u ovom trenutku. Vučić je faktički ostao na vlasti. Sve jače centre opet će voditi, imaće poluge moći i to će mu omogućiti u narodnom periodu da i dalje svoju politiku prilagođava ideji 'srpskog sveta'".

Trenutak političkog sazrijevanja Bošnjaka u Sandžaku

Kada je riječ o Sandžaku, Lisica smatra da su Bošnjaci Sandžaka doživjeli jedan trenutak u kojem su uspjeli da sagledaju sve okolnosti pred kojima se nalaze, da ostave po strani emocije i da se opredijele za racionalan pristup politici.

"To govorim zbog toga što smo u prošlosti imali priliku vidjeti ružne scene na ulicama Novog Pazara i drugih gradova u kontekstu bošnjačkih političkih partija. Sada je i politička kampanja svih navedenih političkih stranaka i Stranke demokratske akcije (SDA) i Stranke pravde i pomirenja (SPP) i Sandžačke demokratske partije (SDP) i nekih novih stranaka koje su se u prethodnom periodu formirale u Sandžaku. Sada su kampanje izgledale dosta miroljubivije i tako da i u kontekstu toga mogu reći da je to jedan plus koji se dogodio u Bošnjacima Sandžaka", kaže Lisica.

Dodaje kako SDP stoji uz Vučića i SNS i s njima namjeravaju oformiti koalicije gdje to bude moguće.

"S druge strane imamo opoziciju, jednu građansku političku opciju SDA-a i SPP-a koji nastoje da zajedničkim djelovanjem preuzmu vlast u Novom Pazaru, kojom možemo reći upravlja Vučićeva koalicija već dugo godina. Što se tiče SDP-a Sandžaka, oni jesu po broju glasova ostvarili, uvjerljivo najbolji rezultat, međutim sporan je taj jedan mandat. U narednim danima se očekuju protesti u Novom Pazaru, nadam se da će proteći sve u najboljem redu. Opoziciona lista (SDA, SPP i GPS) neće odustati od svojih zahtjeva. Oni traže čak i na određenim mjestima da se izbori ponove. Traže transparentnije provođenje postizborne procedure. Naravno, oni ukazuju na nepravilnosti i u drugim mjestima. I zbog toga kažem da je bilo bitno da je opozicija u Srbiji obratila malo više pažnju na druga područja osim na Beograd. Drugačije bi to izgledalo", kaže Lisica, naglašavajući kako je važna činjenica da se svjedoči o jednom političkom sazrijevanju Bošnjaka u Sandžaku i kako je kazao "prevazilaženju dječijih bolesti".

"Ja se nadam da će uspjeti ostati na ovom tragu, da sve stvari i sve nesporazume rješavaju dijalogom", kaže Lisica.

Evropska unija nema fer odnos prema Bosni i Hercegovini

Europsko vijeće je prošle sedmice odlučilo otvoriti pristupne pregovore s Ukrajinom i Moldavijom, ali ne i sa Bosnom i Hercegovinom. Lisica smatra kako nije fer dati prednosti Moldaviji i Ukrajini u odnosu na Bosnu i Hercegovinu, ma koliko Bosna i Hercegovina stagnirala u na svom europskom putu, iz prostog razloga što je Ukrajina zemlja koja je trenutno u ratu. Navodi primjere različitih afera prije ukrajinskog rata koje su opterećivale vlast u Ukrajini, a koje se tiču različitih koruptivnih afera, pristrasnosti medija prema vlastima, a koje su prisutne i danas.

"Tako da je Ukrajina zemlja koja se kontinuirano, od svoje nezavisnosti do danas, može okarakterisati da je u određenim vremenskim intervalima bila pod nekim i autoritativnim režimima, da tu nismo imali fer izbore, da se dešavaju različite nepravilnosti. I ta zemlja u ovom trenutku, kada je u ratu, dobila prednost u odnosu na Bosnu i Hercegovinu koja faktički teži prema Evropi od potpisivanja Daytona do danas", kaže Lisica.

Naglašava također kako ni Moldavija, ko imalo bolje poznaje političku historiju istočne Evrope, poznaje ustvari da Moldavija ni po čemu ne zaslužuje da dobije neki bolji status u odnosu na Bosnu i Hercegovinu.

"Ne možemo reći da Evropska unija ima ravnomjeran odnos prema Bosni i Hercegovini, kao prema nekim drugim državama. Bosna i Hercegovina je više puta iskazala da želi biti u Evropskoj uniji, čak u jednom trenutku, smo imali konsenzus svih političkih aktera, evo sa sve tri strane da je evropski put ono o čemu se treba težiti u kontekstu Bosne i Hercegovine, međutim povratna informacija iz Evropske unije je, možemo reći, drugačija. Nemamo snažan zamah Evropske unije, nemamo konkretne rezove koje bi Evropska unija trebala povući u kontekstu Bosne i Hercegovine i da je uvede u Evropsku uniju. Bugarska i Rumunija, koje su u trenutku kada su uvedene u Evropsku uniju, nisu bile u nekom drastično boljem položaju nego je tada Bosna i Hercegovina bila.

Tako da, iako vidim i određenu nesposobnost u kontekstu vlasti Bosne i Hercegovine, ne samo aktuelne već i u prethodnim nekim procesima i mandatima, moramo biti iskreni i reći da Evropska unija nema fer odnos prema Bosni i Hercegovini, jer ukoliko bi ona povukla određene jasne poteze, onda bismo imali Bosnu i Hercegovinu davno u Evropskoj uniji. Nekako mi se čini da imamo samo deklarativnu podršku bez konkretnog rada na tome da Bosna i Hercegovina bude dio evropske porodice", navodi Lisica

Dodaje kako je rok EU-a dat do marta naredne godine izuzetno kratak, te kako u tom periodu ne može doći do nekih većih, već samo do promjena kozmetičke prirode.

"Bosni i Hercegovini u ovom trenutku treba odlučna Evropska unija koja neće opterećivati građane Bosne i Hercegovine sa različitim informacijama o tome da nas žele, da nas podupiru, nego da to imamo na sceni i da jednostavno Evropska unija bude odlučna kao što je bila odlučna i prema Bugarskoj i Rumuniji", zaključuje Lisica.