FBIH: Prošle godine iskorišteno pet miliona dana bolovanja

Prema podacima iz sedam županija, ‘najbolesnija’ je Zeničko-dobojska. Njezini radnici su tako u samo jednoj godini bolovali gotovo nevjerojatnih milijun i 178.699 dana, ili 3.229 godina plaćenih iz proračuna ZZO-a ZDŽ-a. Prosječno je svaki bolesnik proveo na bolovanju 32,21 dan.

- Najviše je bolovanja bilo u rudarstvu - 4.518 (102.439 dana izvan posla), u kožarsko-tekstilnoj industriji 3.939 bolovanja sa 134.308 dana, u drvnoj industriji je bilo 2.825 slučajeva sa 98.980 dana na bolovanju - rekli su nam u ZZO-u ZDŽ-a.

U Hercegovačko-neretvanskoj županiji su na bolovanja prošle godine potrošili 1,173.572 KM, a najviše bolesnih je bilo u listopadu. Probleme im je, kažu u ZZO-u, stvaralo uvođenje obiteljske medicine, a novoizabrani liječnici nisu znali imaju li pacijenti tegobe. Osiguranici su im, naime, dostavili brdo nalaza od privatnika, ali nisu bili ni upoznati s prirodom posla svojih pacijenata.

- ZZO HNŽ-a gotovo svakodnevno provodi temeljitu kontrolu bolovanja i ne možemo reći da imamo izražen problem visoke stope bolovanja koja opterećuje gospodarstvo HNŽ-a. Ima i onih koji, unatoč činjenici da imaju karcinom, ne žele sjediti kući jer ih to, tvrde, uništava psihički - oni zapravo žele raditi i ne ići na bolovanje. Posebno je to izraženo u privatnome sektoru - rekao nam je glasnogovornik ZZO-a HNŽ-a Dalibor Ravić.

Zapadnohercegovačka županija je jedna od najzdravijih, barem po broju odlazaka na bolovanje. U 2008. njezini radnici su proveli na bolovanju tek 5.289 dana.

- U sklopu uvođenja novog sustava poboljšanja kvalitete došli smo do rješenja kojima se smanjio broj dana na bolovanju. Kontrolor unutar tog zavoda provjerava sva bolovanja koja traju do 90 dana, a sva bolovanja iznad 90 dana razmatra povjerenstvo koje odlučuju o produženju bolovanja - rekla nam je glasnogovornica ZZO-a ZHŽ-a Ivana Bošnjak.

I Tuzlanska županija je jedna od ‘bolesnijih’ u FBiH. Radnici su u 2008. proveli na bolovanju 1,1 milijun dana, a najveći dio ove brojke otpada upravo na Tuzlu.

- Nema podataka o tome koliko društvenu zajednicu stoje bolovanja, a za bolovanja duža do 42 dana godišnje refundiramo oko 8 milijuna maraka ili 4 posto ukupnog godišnjeg prihoda ovoga zavoda. Najčešće su na bolovanju rudari, električari, koksaraši, kemičari te građevinski radnici, ali to ovisi o strukturi proizvodnih i drugih djelatnosti svake općine - rekli su nam u TŽ-u.

Naime, do 42 dana poslodavac plaća bolovanje, a duže od toga ZZO-i.

U Posavskoj županiji, kao i ZHŽ-u, radnici također nisu skloni bolovanju. Radi se najčešće o kancerogenim i kardiovaskularnim bolestima s dugotrajnim liječenjem. Ipak, godišnje taj izdatak ZZO-a PŽ-a dosegne oko 100.000 KM.

- Djelatnici Elektre i TKC-a u Posavini zauzimaju vodeću stavku bolovanja, iako se više radi o pojedinačnim slučajevima - tvrde u zavodu. Najveća primjedba upućena je prema Komisiji za procjenu invalidnosti pri Zavodu MIO FBiH koja ne zasjeda po šest, pa i osam mjeseci, čime se takve vrste bolovanja zbog čekanja gomilaju.

Podaci iz ZZO-a HB županije govore da su lani bolovale 54 osigurane osobe, koje su na bolovanju provele 8.809 dana. U prvoj kategoriji ukupan broj dana provedenih na bolovanju (za bolest) bio je 7.584. Na tom bolovanju bila je 41 osigurana osoba, prosječno oko 185 dana, a u 250 isplaćenih naknada potrošeno je 103.029,75 KM. Kada su u pitanju ozljede izvan rada, naknade su isplaćene za tri osobe i 540 ‘bolnih’ dana, isplaćeno im je 19 naknada - 8.229,27 KM, a za kategoriju ‘čuvanje trudnoće’ za 28 isplaćenih naknada utrošeno je 13.638 KM.

Bolovanja ZZO USŽ-a godišnje stoje više od 1,6 miljuna KM, a samo lani 1,685.748 KM. Registrirano je 102.779 dana bolovanja do 14 mjeseci, a u iznimnim slučajevima do 24. Doc. dr. Suad Hamzabegović, ravnatelj ZZO-a USŽ-a, kaže kako su bolovanja evidentan problem koji se javlja iz godine u godinu, s tendencijom povećanja broja radnika koji ih traže.

– Suštinski problem leži u činjenici da liječnici bolovanja nekad dopuštaju i neopravdano, što predstavlja ogroman teret kako za zavod, tako naravno i za one gospodarske subjekte koji samom činjenicom da radnici ne rade, svakako trpe štetu. Nastojimo se boriti s neopravdanim bolovanjima. Opravdana bolovanja smo, svakako, spremni platiti i snositi troškove - kaže doc. dr. Suad Hamzabegović, ravnatelj ZZO-a USŽ-a.

Hamzabegović dodaje kako je godišnje smanjenje broja bolovanja moguće samo na način pojačanih kontrola zavoda, koji će angažirati povjerenstvo liječnika koji će obaviti uvid u zdravstvene kartone liječnika koji radnicima izdaju bolovanja, kao i ustanove u kojima rade. Sve bi se radilo s ciljem kako bi se vidjelo jesu li bolovanja bila opravdana ili ne, radi li se o bolesti koja zahtijeva izostanak s posla, nakon čega će radnik biti spreman ponovno raditi, ili je to samo cilj da se nekom izađe u susret u smislu da mu se bolovanje odobri iz nekih drugih, a ne medicinskih razloga.

Podatke iz Sarajevske, Srednjobosanske te Bosankopodrinjske županije nismo dobili, ali sudeći prema broju stanovnika koje imaju, i u ovom dijelu FBiH minimalno se bolovalo 1,5 milijuna dana.

Vecernji.hr/radiosarajevo.ba

/ Najčitanije