UNSA: Objasniti uzroke 'tragičnog oružanog sukoba'

U dokumentu, koji je danas usvojila Narodna skupština Republike Srpske "Deklaracija o uzrocima, karakteru i posljedicama tragičnog oružanog sukoba u BiH od 1992. do 1995", ne razmatraju se pitanja uzroka i posljedica "tragičnog oružanog sukoba" već se ciljano i tendenciozno, na osnovu NSRS-u poznatih "naučnih, stručnih i historijskih kriterija i standard", daje ocjena karaktera rata, koji je, po njihovom stavu bio "građanski rat", saopćeno je danas iz Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, javlja Fena. 

"Za čije interese i ciljeve su i u njihovo ime, formirane i djelovale paradržavne tvorevine i kolaboracionistički organi (Republika Srpska Bosna i Hercegovina/Republika Srpska, Hrvatska zajednica/Republika Herceg-Bosna i Autonomna pokrajina/Republika zapadna Bosna), čime izrazito grubo vrši najdublje skrivanje istine i falsificiranje historijskih činjenica, obmanjujući srpski narod kao i cjelokupnu domaću i međunarodnu javnost", kažu iz Instituta. 

U nastojanju da se na sve načine riješi veoma teškog tereta te "brojnih oblika satanizacije srpskog naroda", kojima je, po Narodnoj skupštini, osnova "negativna kvalifikacija pojedinih događaja", Narodna skupština je međunarodni oružani sukob, agresiju Savezne republike Jugoslavije (Srbije i Crne Gore) i Hrvatske na BiH kvalificirala građanskim ratom. 

Da bi NSRS objasnila uzroke "tragičnog oružanog sukoba", morala je dati odgovor na pitanja zašto i zbog čega je došlo do toga, dok pitanje posljedica zahtijeva objašnjenje genocidnih ciljeva sukoba ("strateških ciljeva srpskog naroda u BiH" - formiranje "jedinstvene srpske države"), koji su rezultirali međunarodnim oružanim sukobom, agresijom na BiH i genocidom nad Bošnjacima. 

"Na tim osnovama je formirana RS, kao entitet u BiH, što potvrđuju relevantni rezultati dosadašnjih naučnih istraživanja i presude međunarodnih i nacionalnih sudova, kao i istraživanja Vlade Republike Srpske (Komisija za istraživanje događaja u i oko Srebrenice od 10. do 19. jula 1995. godine i istoimena Radna grupa)", stoji u saopćenju. 

"Očigledno su na djelu zločini kontinuiranog, sistematskog i dosljednog prikrivanja, minimiziranja, relativiziranja i negiranja osvajačkog rata i zločina genocida, izjednačavanja žrtava genocida i izvršilaca genocida, te reduciranja zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava samo na ratne zločine i zločine na svim 'stranama'."

Iz Instituta upozoravaju da rasprava o uzrocima i posljedicama "tragičnog oružanog sukoba" nužno vodi u pravcu ukazivanja na saznanja o načinu nastanka RS, uključujući i dokaze o genocidnoj namjeri, udruženom zločinačkom poduhvatu i djelima genocida, a rasprave, konstatacije, tvrdnje i ocjene o građanskom ratu vode u pravcu opravdanja načina nastanka Republike Srpske i svrsishodnosti borbe njenog očuvanja. 

Podsjetili su da ni RS ni BiH definirana Aneksom 4 Dejtonskog mirovnog sporazuma nisu nastali kao izraz demokratske volje i političkih prava građana iskazanih na referendumu 1992. godine.