'Stanovništvo treba razmišljati o doniranju organa'

Radiosarajevo.ba
'Stanovništvo treba razmišljati o doniranju organa'


Udruženje ljekara za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju bubrega (UNDT) BiH, u saradnji s Hrvatskim društvom za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju (HDNDT), organizator je naučnog skupa koji se pod nazivom "Transplantacijski dani 2013." održava od 1. do. 3. marta u Sarajevu.

Skup je organiziran u povodu Svjetskog dana bubrega koji se obilježava u martu, a prisustvovali su i stručnjaci iz  transplantacijskih centara u Hrvatskoj, državi koja je u vrhu svjetske ljestvice po broju transplantacija.

Predsjednica UNDT BiH prof. dr. Halima Resić kazala je Feni da bi bogata iskustva iz Hrvatske trebalo da doprinesu poboljšanju rada u toj oblasti kod nas, jer je BiH, po broju kadaveričnih transplantacija, prema podacima, na dnu svjetske ljestvice.

"Hrvatska bilježe veliki uspjeh u oblasti transplantacije organa, tako da gotovo i nemaju liste čekanja. Kod nas raste broj dijalizne populacije, ali nema pomaka u transplantaciji organa", kazala je.

Resić je ukazala na potrebu podizanja svijest stanovništva o važnosti doniranja organa nakon smrti. U tome je, kaže, bitna uloga medija da bi što veći broj obitelji dao pristanak za doniranje organa nakon smrti njihovih bližnjih.

"Donorska kartica nije zakonska obaveza, ona je način da nagnamo stanovništvo na razmišljanje. Uvijek se obitelj mora pitati, a to je uvijek ključni moment. Zato je bitna uloga medija u informiranju građana o važnosti doniranja organa nakon smrti", kazala je doc. Resić i dodala da se kod nas vrši kontinuirana edukacija u vezi s tim.

Važnost  razvijanja svijesti stanovništva o darivanju organa nakon smrt i uloge medija s tim u vezi istaknuo je i predsjednik HDNDT doc. Sanjin Rački, te naglasio da u podizanju nivoa svijesti treba da sudjeluju i liječnici.

"Treba početi od samog liječenja osoba u jedinicama intenzivne njege, gdje su zapravo potencijalni darovatelji organa. Tu je važan zadatak anesteziologa u intenzivnoj njezi, jer oni prepoznaju potencijalne darovatelje. Onda kad ljudi shvate da su njihovi bližnji adekvatno liječeni, a da rezultat liječenja nije bio uspješan, dvojbe oko darivanja organa nestaju", kaže Feni doc. Rački.

Ističe da je hrvatski zakon vrlo liberalan kada je u pitanju darivanje organa nakon smrti i ide po sistemu pretpostavljenog pristanka, ali navodi da oni ipak ne rade ništa bez pristanka obitelji.

Kadaverična transplantacija je hirurški zahvat uzimanja organa od moždano umrle osobe i presađivanje u tijelo primaoca, čime mu se spašava život.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Najnovije

Podijeli članak