Smrad, zagađenje i strah od bolesti: Velika Kladuša traži rješenje za deponiju Radića Most

Deponija Radića Most u Velikoj Kladuši desetljećima predstavlja ozbiljan ekološki problem. Ugrožen je okoliš, ali i život lokalnog stanovništva. Nedavne rasprave pokazuju da pitanje deponije još čeka trajno rješenje.

Deponija Radića Most u Velikoj Kladuši godinama utiče na okoliš i lokalnu zajednicu. Situacija se, kako kažu, pogoršava novim naslagama otpada, dok se na ovom području osjećaju posljedice smrada, prisustva agresivnih pasa lutalica, ali i zagađenja rijeke Glinice.

"2016. godine za deponiju je izdana okolinska dozvola na pet godina u smislu sanacije i zatvaranja deponije, dakle, deponija je trebala biti zatvorena 2021. kao što i sami svjedočimo danas, deponija nije zatvorena već je problem povećan samo novim naslagama otpada", govori Mirzet Brkić, vijećnik SDA u Općinskom vijeću Velika Kladuša.

Problem deponije nije nastao preko noći, kaže direktor Javnog komunalnog preduzeća koji je na njenom čelu odnedavno. Tvrdi da raniji projekti sanacije nisu urodili plodom, piše Federalna.

"Oba projekta su bili definirani na osnovu toga da će postojati regionalna deponija koja nikad nije zaživjela. Općina Velika Kladuša je u izradi plana upravljanja otpadom, u planu će biti definisani neki koraci koje ćemo mi morati da sprovedemo u saradnji, naravno, sa višim nivoima vlasti, sa kantonom, federacijom, državom", rekao je Anel Gračanin, direktor JKP Komunalije Velika Kladuša.

"U samom planu je planirano oko 14 miliona maraka da bi trebalo biti utrošeno u tom periodu od čega je 10 miliona planirano za sanaciju deponije Radića most i ne potpuno zatvaranje, nažalost, planirano je da se izgradi jedna nova sanitarna ploha na kojoj bi se otpad na sanitaran način odlagao, ali to ne bi značilo da bi se zatvorila ova trenutna deponija", dodaje Brkić.

Iako se u javnosti govori o visokom broju oboljelih od karcinoma u ovom području, u Domu zdravlja Velika Kladuša nema zvaničnih podataka, ali kao razlog obolijevanja ni to ne isključuju.

"Konkretno sa područja Vrnograča dolaze pacijenti po učestalosti onoliko koliko dolaze i sa ostalih dijelova Velike Kladuše. Što se tiče konkretno svih perifernih krajeva Velike Kladuše, indikacija je po učestalosti karcinoma veća zbog toga što je sama ustanova Dom zdravlja udaljen od tih perifernih dijelova, odnosno jer postoji nedostatak ljekara po terenskim ambulantama i možda zbog same svijesti ili prosvjećivanja samih građana", pojasnio je Sinhad Golubović, glavni medicinar u Domu zdravlja Velika Kladuša.

Grupa aktivista iz Velike Kladuše osnovala je projekat Oaza, koji naglašava problem ove deponije, ali i važnost reciklaže.

"Naš glavni cilj, želja, nada sviju nas jeste da zajedno sa građanima i sa institucijama pokušamo doći do adekvatnog i održivog rješenja kada je u pitanju problem deponije Radića most, u vezi s tim je i nastao ovaj projekat Oaza", poručila je Angelina Delić, lider projekta Oaza.

U prethodnom periodu Općina Velika Kladuša je od Vlade Federacije BiH dobila 270 hiljada maraka za sanaciju deponije, na koju se već godinama ukazuje kao na ekološku bombu, a sagovornici naglašavaju da vjeruju u mogućnost rješenja ovog problema.