Poruke s panela na FPN-u: BiH je preživjela teže izazove i može savladati i današnje

Uprkos agresiji, teškim političkim i ustavno-pravnim posljedicama i postdejtonskim izazovima, Bosna i Hercegovina je očuvala državnost i nema alternativu izgradnji stabilne, funkcionalne i demokratske države, poručeno je na panel-diskusiji "Dan nezavisnosti: historijska odluka i savremeni izazovi", održanoj na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu povodom obilježavanja Dana nezavisnosti BiH.

Bivši član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i poslanik u Parlamentarnoj skupštini BiH Šefik Džaferović izjavio je da je nezavisnost Bosne i Hercegovine jedno od najznačajnijih historijskih postignuća, naglašavajući da se takvi događaji u životu jedne države dešavaju jednom u nekoliko stotina godina.

Govoreći o referendumu održanom 29. februara i 1. marta 1992. godine, nakon kojeg je donesena odluka o nezavisnosti, Džaferović je kazao da je BiH tim činom krenula samostalnim putem u okolnostima raspada bivše Jugoslavije i izraženih teritorijalnih aspiracija susjednih država.

Podsjetio je da je Bosna i Hercegovina stekla međunarodni subjektivitet, postala članica Ujedinjenih nacija i bila međunarodno priznata.

Prema njegovim riječima, BiH se od sticanja nezavisnosti suočavala s brojnim i teškim izazovima, posebno tokom agresije, kao i u postdejtonskom periodu, ali je, kako je naveo, uspjela odoljeti svim pritiscima.

"Savladala je sve prepreke do sada i savladat će i ove današnje. U to sam uvjeren", rekao je Džaferović.

On je ocijenio da su snage koje su u prošlosti djelovale protiv Bosne i Hercegovine ponovo ojačale zbog neispunjavanja obaveza međunarodne zajednice iz Dejtonskog mirovnog sporazuma, te da danas koriste različite metode, uključujući, kako je naveo, islamofobični narativ usmjeren protiv Bošnjaka i same države BiH.

Dodao je da je riječ o političkim nasljednicima struktura koje su osuđene pred Haškim tribunalom.

Džaferović je poručio da Bosna i Hercegovina nema alternativu izgradnji cjelovite, demokratske i ravnopravne države svih naroda i građana, koja će biti članica Evropske unije i NATO saveza, te imati normalnu i ravnopravnu regionalnu saradnju.

Naglasio je da BiH želi odnose sa susjedima zasnovane na međusobnom poštovanju, reciprocitetu i rješavanju otvorenih pitanja, bez dominacije i paternalizma.

"Bosna i Hercegovina je država jednaka svim drugim državama u regionu i preživjela je mnogo teže izazove od onih s kojima se suočava danas", zaključio je Džaferović.

Nekadašnji predsjednik Skupštine Republike Bosne i Hercegovine Miro Lazović izjavio je da je Bosna i Hercegovina danas drugačija država u odnosu na onu koju su građani izabrali na referendumu o nezavisnosti, naglašavajući da je tokom raspada bivše Jugoslavije BiH platila najveću cijenu.

Lazović je kazao da su današnje ustavno-pravne i političke prilike u Bosni i Hercegovini direktna posljedica agresije na državu, kao i nepovoljnih političkih dogovora, ucjena i pritisaka, posebno tokom mirovnih pregovora u Dejtonu.

Prema njegovim riječima, Dejtonski mirovni sporazum, uprkos brojnim manjkavostima i elementima diskriminacije, u sebi sadrži integrativne potencijale koji bi, ukoliko bi bili dosljedno primijenjeni, mogli omogućiti izgradnju stabilne države. Međutim, istakao je da je Bosna i Hercegovina Dejtonom dobila nedovršenu ustavnu konstrukciju zasnovanu na lošim temeljima.

"Ti ustavni temelji moraju se mijenjati kako bi Bosna i Hercegovina postala stabilna, funkcionalna, demokratska i evropska država", rekao je Lazović, dodajući da je u taj proces nužno ugraditi, kako je naveo, "građansku armaturu".

Objasnio je da pod tim podrazumijeva izgradnju države zasnovane na punom poštivanju ljudskih prava i sloboda na cijeloj njenoj teritoriji, bez diskriminacije, entitetskih podjela i postojećeg ustavnog koncepta koji se zasniva na formuli dva entiteta i tri konstitutivna naroda.

Lazović je ocijenio da se ta formula u proteklih 30 godina pokazala kao neuspješan eksperiment i da je neophodno otvoriti pitanje njenog radikalnog preispitivanja, iako je svjestan da takve promjene trenutno nisu politički realne.

Komentarišući tvrdnje o navodnom propadanju Dejtonskog mirovnog sporazuma, Lazović je poručio da, ukoliko bi Dejton bio proglašen neuspješnim, to ne bi značilo propast Bosne i Hercegovine, već entitetskog uređenja koje je iz njega proizašlo.

"Moramo se vratiti referendumskoj odluci građana", naglasio je Lazović ističući da su to pitanja koja zahtijevaju ozbiljan i odgovoran pristup političkih struktura, ukoliko postoji iskrena namjera da se izgradi stabilna država.