Općina Trnovo spremna kupiti Hotel "Igman" i Olimpijsku kuću

Radiosarajevo.ba

Općina Trnovo spremna je privatizirati porušeni Hotel "Igman" i Olimpijsku kuću, izjavio je za BHT1 Ibro Berilo, načelnik te općine.

Hotel "Igman", podsjetimo, nekada je bio luksuzni hotel izgrađen za potrebe Zimskih olimpijskih igara koje su održane u Sarajevu 1984. godine.

"Općina Trnovo je spremna da kupi taj objekt, samo neka nam dozvole. Kupit ćemo 'Igman' i Olimpijsku kuću i naći investitora, ali se jednom moramo osloboditi, imati hrabrosti da uđemo u neke razvojne projekte", rekao je Berilo.

On je za BHT 1 kazao da je Trnovo jedno veliko gradilište.

Foto: Radiosarajevo.ba: Hotel Igman

"Svi oni hodaju ovim krajevima mogu vidjeti da je općina Trnovo jedno od pet najvećih gradilišta u BiH. Infrastruktura nam je na prvom mjestu, a onda sve ostalo. Smatramo da možemo imati kvalitetan razvoj samo ako imamo dobru infrastrukturu. A to je broj jedan. Dobri regionalni, magistralni i lokalni putevi. To je ono što je osnova razvoja jedne lokalne zajednice. Ako danas pogledate budžet Općine Trnovo vidjet ćete da smo među pet općina s najvećim kapitalnim ulaganjima. I ona se odnose na izgradnju infrastrukture i izgradnju poslovnog ambijenta na području Trnova", istakao je Berilo.

Načelnik je podsjetio da Općina Trnovo zajedno s Vladom Kantona Sarajevo privodi kraju projekt izgradnje podzemne garaže na Babinom dolu.

"Vlada KS i mi izdvajamo po 1,7 miliona KM za taj projekt. Dobit ćemo 100 garažnih mjesta, te pristupne puteve", naveo on.

Podsjetio je i na početak izgradnje poslovno-sportskog centra.

"Trenutno radimo infrastrukturu. Vrijednost radova je 5 miliona maraka. Ukupno izgradnja poslovno-sportskog centra koštat će ukupno 17,5 miliona KM. Investitor je Općina Trnovo. Nismo se kreditno zadužili, ali smo obećali da ćemo u naredne tri godine napraviti najbolji poslovno-sportski centar, ne samo u BiH već i na Balkanu", poručio je Berilo.

No, to, rekao je, neće biti jedini projekti u ovoj općini.

"Možemo očekivati rekonstrukciju magistralnog puta Garež-Delijaši, rekonstrukciju regionalnih puteva od Igmana do Visočice, od Igmana do Trnova, te nastavak izgradnje poslovno-sportskog centra, nastavak izgradnje Kuće spasa, Planinarskog doma za naše penzionera i završetak Škole u prirodi. Tu je i investiranje u obnovu stambenih objekata, milion maraka u lokalne ceste, te ostali kapitalni projekti. Ovo je jedina općina koja je izdvojila za sanaciju krovova 500.000 KM. Iduće godine ćemo izdvojiti ukupno milion. Da građani znaju da imaju vlast na koju se mogu osloniti, da brinemo o životu građana koji rade i žive na ovom prostoru", kaže prvi čovjek Trnova.

Govoreći o razvoju Babinog dola, Igmana i Bjelašnice, podsjetio je da je prilikom donošenja planske dokumentacije, i to davne 1982. godine, planirana ljetna i zimska ponuda.

Foto: Radiosarajevo.ba: Hotel Igman

"Mi sada investiramo u ljetnu ponudu. A planiramo da investiramo i u zimsku ponudu. Trenutno na Bjelašnici imamo urađene takmičarske staze. Međutim, nemamo rekreativnih staza, vertikalnog transporta. To je sve što moramo i radit ćemo i u narednom periodu. To moramo pokriti kroz izmjene Plana. Donijeli smo odluku o izmjenama Regualcionog plana Bjelašnice. Glavni razlog je upravo potreba definisanje i izgradnja novih staza na lokalitetu Bjelašnice", podvukao je on.

Osvrnuvši se na rad ZOI '84, rekao je da lokalne vlasti u Trnovu nemaju nikakve koristi od tog preduzeća, već samo štetu.

"Imamo lošeg upravitelja. To nije slučaj samo sada, to je prisutno već 20 godina. Kako je danas, tako je bilo jučer, prekjučer, ali nastojimo uvijek da imamo dobru saradnju sa predstavnicima tog preduzeća. Neke stvari treba da pomaknemo s mrtve tačke. Ako to može činiti Općina Trnovo, mislim da ZOI '84 kao kantonalno javno preduzeće treba da ide duplo bržim koracima. Danas, međutim, mi napravimo 20 koraka, a oni jedan", kazao je Berilo za BHT 1.

Potvrdio je da je Općina Trnovo pokrenula apelaciju na Ustavnom sudu da vrati nadležnost staze čiji je vlasnik.

"Ne možemo dozvoliti da resursima koji su, odgovorno tvrdim, najveći u Kantonu Sarajevo i BiH upravlja samo jedno kantonalno preduzeće. Od tog resursa možemo razvijati ne samo ruralna područja Kantona Sarajevo, nego i čitavu BiH. Ne možemo dozvoliti da se resursi uništavaju i da od resursa na ostvarujemo dobiti, odnosno da od toga imaju koristi samo pojedinci, a država nikako. A u ovoj varijanti imamo samo štetu", zaključio je Berilo.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije

Podijeli članak