Omersoftić: Nezavisnost su odbranili građani i niko više ne želi rat u BiH

Od tada do danas građani ove zemlje prošli su kroz brojna previranja, od ratnih dešavanja do političkih i ekonomskih kriza, no unatoč svemu volja većine građana je ispunjena i BiH je nakon svega stekla nezavisnost, te je međunarodno priznata.

Brojni akteri događaja koji su prethodili proglašenju nezavisnosti BiH, ali i koji su bili posljedica te odluke građana BiH i danas živim čuvaju sjećanja na brojne događaje koji su promijenili tok historije naše domovine. Jedna od njih je i Amila Omersoftić, koja je u vrijeme ratnih dejstava i poslijeratne obnove zemlje obnašala brojne važne funkcije, među kojima su mjesta menadžera vladine uprave za izbjeglice i raseljene osobe, generalne direktorice Radiotelevizije BiH, a bila je i značajan politički akter u radu Stranke demokratske akcije (SDA).

Radiosarajevo.ba: Iz ugla tada politički aktivne osobe kako se vi sjećate događaja koji su prethodili referendumu za nezavisnost BiH, zatim samog proglašenja nezavisnosti i borbe za nju?

"Rascjep u bh. društvu i Komunističkoj partiji SRBIH na nacionalnoj osnovi uočavao se odmah nakon smrti Josipa Broza Tita, a svoju kulminaciju dosegao je pojavom Slobodana Miloševića na političkoj sceni. Izlaskom Slovenije i Hrvatske iz SFRJ, stvarao se osjećaj političke nesigurnosti kod nesrpskog stanovništva u BiH, prvenstveno zbog euforije koju nisu krili mnogi pripadnici srpske nacionalnosti. U takvim okolnostima nacionalni pokreti predvođeni liderima nacionalnih partija SDA, HDZ i SDS bili su odgovor na takve društvene podjele. Znalo se da JNA naoružava Srbe u BiH. Kamioni oružja iz Srbije sa deklaracijom prevoza banana kretali su se bh putevima. Karadžić je javno demostrirao silu. Mjesecima prije refernduma put od Jajca preko Mrkonjić Grada prema Bosnaskom Petrovcu bio je kontroliran naoružanim ljudima sa kokardama na kapama.

Međunarodna zajednica je tražila referendumsko izjašnjenje građana u Bosni i Hercegovini. Donijeti odluku nije bilo lahko. Sjećam se sastanka koji je organizirao Izetbegović sa članovim Izvršnog odbora SDA i mislećim ljudima bliskim Izetbegoviću. Razmatrala su se mnoga pitanja šta odluka o referendumu može prouzročiti. Mislim da smo svi naivno vjerovali da Europa i Amerika neće dozvoliti da se dogodi tako surov rat, koji je kulminirao genocidom".

Radiosarajevo.ba: Kako su izgledali dani nakon referenduma i ko su ustvari ljudi koji su odbranili nezavisnost BiH, građani, političari, vojska?

"Referendum je bio rezultat volje većine građana da BiH postane nezavisna država. Pamtim i da je Republika Bugarska prva i to odmah nakon objave rezultata referenduma priznala nezavisnost BiH.
Sjećam se dana nakon referenduma. Ujutro rano, zvali su me iz Holiday Ina gdje su bili smješteni međunarodni posmatrači, za čiji smještaj sam bila odgovorna. Rekli su mi da su hotel okupirali naoružani ljudi sa maskama na licima. Odmah sam otišla u hotel. Hol je bio pun maskiranih sa puškama u rukama. Svi posmatrači su bili stravično uplašeni. Provela sam čitav dan sa njima nastojeći da ih smirim. Avion su imali tek kasno navečer. Organizirala sam autobus za prevoz do Aerodroma. Avdo Hebib, ministar unjutrašnjih poslova bio je s njima u autobusu. Dobro pamtim pogled koji smo razmijenili u trenutku njegovog ulaska u autobus. 

Nezavisnost BiH izborili njeni građani, koji su BiH osjećali svojom domovinom. Branili su je hrabri borci na linijama, ljekari i osoblje u bolnicama, radnici u fabrikama koji su proizvodili oružje. Ogroman doprinos odbrani dali su radnici RTVBiH. Ključnu ulogu u odbrani nezavisnosti imala je hrabra, obrazovana, sposbna, ponosna i prkosna bh. žena. A mislim da je bitno istaći i da Alija Izetbegović, koji je u ratnim okolnostima imao apsolutnu vlast, nije izdao BiH i odolio je brojnim pritiscima".

Radiosarajevo.ba: Da li je danas ta nezavisnost ugrožena i da li BiH prijeti rat? Da li mislite da može doći do disolucije RS-a, bilo mirnim putem ili sukobima?

"Ne. Novi rat u BiH bi ugrozio sigurnost u Europi. Vidimo da ratovi koji se trenutno vode u svijetu su ratovi za dominaciju uticaja velikih sila. Mislim da i u BiH niko više ne želi ratovati. Ljudi u BiH komuniciranju, pomažu jedni drugima, imaju potrebu za susretima. Mali je broj onih koji su zadojeni nacionalizmom i koji žive u getoima koji su im nametnule njihove politčke nacionalne "elite“. BiH društvo se svakim danom sve više integriše. Kvalitet je što će buduće društveno uređenje BiH zasigurno biti volja ljudi a ne volja interesnih grupa koje se nazivaju političkim partijama".

Radiosarajevo.ba: Kako komentirate danas općenito političke prilike u BiH, uoči izbora, peripetije u vezi s izbornim zakonom BiH, navodno ujedinjenje ljevice i sve druge političke događaje u posljednjim danima? Posebno kako komentirate položaj žena u politici, s obzirom na Vaš raniji angažman?

"BiH treba Emmanuel Macron, koji je sa političke scene u Francuskoj pomeo sve sterilne i istrošene političare. On je rezultat političke zrelosti francuskog čovjeka. Ne vjerujem da bilo koja politička opcija koja je do sada učestvovala u vlasti u BiH ima znanje i volju da povede BiH naprijed. Lični interesi kod svih su iznad društvenih. Očigledno je nezadovoljstvo trenutnim stanjem. Traže se promjene na političkoj sceni. Svakim danom registriraju se nove političke partije. Nisam sigurna da će izbori 2018 dati značajnije promjene, ali vjerujem da će narede voditi i izboriti mladi i obrazovani.

Kada je riječ o ženama, OSCE je 1998. godine osujetio ideju slobodnog političkog organiziranja žena. Mali je broj žena danas na politočkoj sceni koje nisu marionete političkih moćnika. Osjećam mučninu kad ih gledam i slušam".

Radiosarajevo.ba: Vi ste tokom rata obnašali funkciju menadžera vladine uprave za izbjeglice i raseljene osobe. Kakva je budućnost BiH danas s obzirom da veliki broj građana napušta BiH, iako se državnici navodno trude voditi državu europskim putem?

"Ekonomske migracije nisu karakteristične samo za BiH. Svako treba da ima slobodu izbora. Treba imati hrabrosti, snage i sigurnosti u sebe i svoje znanje i otisnuti se u svijet. To pokazuje snagu našeg čovjeka, njegovu vitalnost i sposobnost opstanka u svim prilikama.

Treba uzeti u obzir da se mnogi i vraćaju u BiH sa novim znanjima i iskustvima. Vlast im ne daje priliku da na brz i jednostavan način organiziraju svoj biznis. Ali i to će se promijeniti. Smatram da je dijaspora veliko bogatstvo BiH. Očekujem njihov povratak. Nije lahko živjeti na Zapadu".

Radiosarajevo.ba: Kako komentirate današnju retoriku političara u medijima, da li ona vodi u nove sukobe i raspiruje mržnju, s obzirom da ste upoznati i s tom tematikom jer ste jedno vrijeme bili generalna direktorica RTV BiH?

"Nisu problem političari. Problem su medijske kuće i urednici koji im daju prostor. Javni servis je izgubio svoju funkciju. Postali su javne govornice političara".