Maksić: SAD odustaju od građanske Bosne i Hercegovine, borba protiv Dodikovog secesionizma - nejasna

Podrška aktivnostima visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu Christiana Schmidta, "uznemirenost" zbog predsjednika bh. entiteta RS Milorada Dodika i njegovih antidejtonskih poteza, nova-stara prijetnja sankcijama svima koji potkopavaju državne institucije, te podrška borbi protiv korupcije, neke su od ključnih tačaka saslušanja specijalnog savjetnika državnog sekretara SAD-a Dereka Cholleta i Gabriela Escobara specijalnog američkog izaslanika za Zapadni Balkan pred Odborom za vanjsku politiku američkog Senata.

Linijom manjeg otpora

Adis Maksić, ugledni profesor na Odsjeku za međunarodne odnose i evropske studije Univerziteta Burch ističe u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba da svjedočenje pred Odborom za vanjsku politiku američkog Senata ne pokazuje puno više od toga da se uloga međunarodne zajednice kreče po već ustaljenoj inerciji.

"Posljednje odluke visokog predstavnika, a koje su očigledno koordinirane sa Washingtonom, pokazuju da ta inercija vodi linijom lakšeg otpora. S obzirom na to da nema volje za veći angažman koji bi mogao transformirati stanje u državi, Sjedinjene Američke Države (SAD) i saveznici nastavljaju da oblikuju svoju politiku prihvaćanjem postojećih podjela. To znači da se neće voditi nametanjem građanskog principa usprkos društvenih stvarnosti, već će modificirati postojeći konsocijalni model koji ih reflektuje“, kazao je profesor Maksić.

"Konsocijalno uređenje"

Treba reći, dodaje on, da je ovo sasvim očekivano i u skladu sa višedecenijskom politikom.

"A, ono što nije jasno je zbog čega je veliki dio javnosti uopšte gajio nade da će građanska država biti servirana izvana. Još od početka 1992. i Kutiljerovog plana, preko Dejtonskog sporazuma, post-Dejtonskih odluka pa sve do danas, međunarodna zajednica, a prvenstveno EU, istovremeno je insistirala i na očuvanju granica i međunarodne subjektivnosti Bosne i Hercegovine i na uvažavanju stanja na terenu, što efektivno znači da je konsocijalno uređenje koji uključuje etnički balans, veta i sl. neizbježno. Ono što vidimo u posljednjim odlukama visokog predstavnika Schmidta je da će se promjene koje deblokiraju određene procese voditi postepeno i unutar postojećih okvira", istakao je sagovornik portala Radiosarajevo.ba.

Nejasna borba protiv Dodikovog secesionizma

Govornici pred Odborom američkog senata također su govorili o korupciji, sankcijama i secesionizmu.

"Ni ovdje nismo čuli ništa sto već nije rečeno bezbroj puta. Što se tiče borbe protiv korupcije, i veće funkcionalnosti Federacije BiH, tu već vidimo pomake. Međutim, ostalo je sasvim nejasno kako će borba protiv Dodikovog secesionizma, koji je do sada bio retorički, proizvesti bilo kakve rezultate u trenutku kada se visoki predstavnik ne usuđuje ni spomenuti svoje ovlasti kada je u pitanju entitet RS", naveo je.

Drugim riječima, dodaje Makesić, pred nama je ništa drugo no nastavak političke klackalice.

"Garanciju da će Amerika nastaviti svoje klackanje u BiH, nalazimo u posljednjem dijelu Cholletove izjave, gdje naglašava američki interes u regionu i opasnost od 'štetnog uticaja aktera kao što su Rusija i Kina'", zaključio je profesor Maksić.