Krivična prijava protiv Dodika dvije godine u ladicama Tužilaštva BiH: Konačne odluke - nema!

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine duže od dvije godine nije donijelo odluku o krivičnoj prijavi protiv Milorada Dodika jer kao tadašnji član Predsjedništva BiH nije dao saglasnost za korištenje helikoptera u gašenju požara u Jablanici.

Damir Šabanović, načelnik općine Jablanica, koji je u augustu 2021. godine podnio krivičnu prijavu protiv Milorada Dodika, tada člana Predsjedništva BiH, jer nije dao saglasnost za korištenje helikoptera za gašenje požara na području ove općine, kaže da ne zna šta se dešava s istragom.

U razgovoru za Detektor navodi da je u aprilu prošle godine u prostorijama Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) dao izjavu.

"Ne mogu da komentarišem rad Tužilaštva i policije, mislim da svako treba da radi svoj dio posla", rekao je Šabanović.

Krivična prijava je podnesena zbog krivičnog djela 'zloupotreba službenog položaja ili ovlaštenja', odnosno zbog nedavanja saglasnosti za korištenje helikoptera na gašenju požara iznad Komadinovog vrela i visoravni Plasa – planina Čvrsnica.

Iz Tužilaštva BiH u odgovoru na upit navode da je predmet u radu, a tužilačka odluka još nije donesena. Isti odgovor Detektoru je upućen u martu prošle godine, kada su naveli da je prijava proslijeđena u rad postupajućem tužiocu i da je formiran predmet. Glavni tužilac Tužilaštva BiH Milanko Kajganić nije želio komentarisati ovaj predmet.

Senad Bilić, advokat iz Sarajeva, pojašnjava da nakon donošenja naredbe o provođenju istrage teče rok od šest mjeseci do podizanja optužnice. Nakon isteka tog roka, dodaje Bilić, tužilac koji postupa je dužan obavijestiti glavnog tužioca zbog čega istraga nije završena u roku.

"Malo se istraga u tom roku završi. Ne može niko bez uvida u predmet znati šta se dešava. Mada, ja ne vidim šta je tu toliko komplikovano. Ako je neko bio ovlašten, ako je u njegovom ovlaštenju bilo da da saglasnost za nešto, a to nije uradio – koji su razlozi za to, nije tu nešto komplikovano, zbog čega to traje toliko", rekao je Bilić.

Ako tokom istrage nije pribavljen dovoljan broj dokaza, onda tužilac donosi naredbu o neprovođenju istrage, čime se odustaje od krivičnog gonjenja. Međutim, istraga ili prikupljanje dokaza može trajati godinama do donošenja odluke, kaže Bilić.

"To su takozvani papirni predmeti. Ne vidim puno neke pameti da se utvrdi da li je neko imao ovlaštenje ili ne, da li je to ovlaštenje zloupotrijebio ili nije. To je samo stvar tužilačke odluke", smatra Bilić.

Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency Internationala u BiH, kaže da ovo nije prvi put da Tužilaštvo BiH selektivno postupa s predmetima, što zavisi od osobe koja je prijavljena. Porukom da je formiran predmet, dodaje Korajlić, pokušava se "dati slika da se nešto zaista radi po ovim prijavama".

"Tu se samo prijava zavede i onda se čeka na odluku hoće li se uopšte prikupljati dodatne informacije po prijavi, hoće li se neke predistražne radnje provoditi ili neće. Dok dođemo do naredbe o provođenju ili neprovođenju istrage, prođe značajan vremenski period", rekla je Korajlić, navodeći da je TI u BiH podnosio prijave Tužilaštvu BiH i na naredbu o neprovođenju istrage – za šta su odgovor također čekali gotovo dvije godine.

"Onda uložimo pritužbu pa opet čekamo dvije godine da se donese odluka po pritužbi, koja uglavnom potvrđuje prvobitnu tužilačku odluku", kaže Korajlić.

Ona ukazuje i na slučajeve pred drugim sudovima. Navodi da su Kantonalnom tužilaštvu u Sarajevu podnijeli krivičnu prijavu protiv Vahida Heće, bivšeg ministra energije, rudarstva i industrije u Vladi Federacije, koje je tek nedavno donijelo naredbu o neprovođenju istrage.

"To je nešto što u ogromnoj mjeri utiče na efikasnost u procesuiranju korupcije i organizovanog kriminala, posebno kada se radi o visokopozicioniranim funkcionerima, gdje jednostavno postoji otklon", navodi Korajlić.

Tvrdi da se često pojedine prijave drže do trenutka kada će stupiti neko povoljnije vrijeme za istragu, ili dok ne dođe neka instrukcija da se određeni predmet aktivira.

"Tako smo nedavno imali optužnice protiv funkcionera za slučajeve korupcije za zlupotrebe koje su se desile prije deset godina. Šta je radio taj predmet deset godina, zašto se baš u tom trenutku pokreće istraga i podiže optužnice", pita se Korajlić.

Detektor je ranije pisao da Tužilaštvo BiH, mjesec dana nakon što je podiglo optužnicu protiv Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske i Miloša Lukića, vršioca dužnosti direktora Službenog glasnika RS-a, nije saopćilo njen činjenični opis – što je samo jedan u nizu neodgovorenih upita novinarima ove godine. Novinari od aprila pokušavaju od Tužilaštva BiH dobiti broj krivičnih prijava protiv Dodika koje su podnesene zbog negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca.

Informacije o drugim slučajevima povezanim s Dodikom, ali i drugim osobama, nerijetko su uskraćene novinarima, a nakon tri godine Tužilaštvo je nedavno saopštilo da je donijelo naredbu o neprovođenju istrage u predmetu 'Ikona'.

Detektor nije mogao dobiti komentar Milorada Dodika o ovoj prijavi.