Konaković na sastanku u Rimu: 'Uspjeli smo napraviti teške unutrašnje kompromise'

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković učestvovao je, na poziv ministra vanjskih poslova i međunarodne saradnje Republike Italije Antonija Tajanija, 5. februara, na sastanku ministara vanjskih poslova zemalja Zapadnog Balkana i ministara vanjskih poslova grupe Prijatelji Zapadnog Balkana u Rimu.

Na ministarskom sastanku se razgovaralo o predstojećim zadacima u 2024. godini koji se odnose na integraciju regiona Zapadnog Balkana u EU, te jačanju koordiniranog pristupa nad prioritetnim pitanjima.

Uz ministre vanjskih poslova zemalja Zapadnog Balkana, sastanku je prisustvovalo i sedam zemalja članica Europske unije koje čine grupu Prijatelji Zapadnog Balkana, a to su: Italija, Austrija, Češka, Hrvatska, Slovačka, Grčka i Slovenija.

U okviru prve sesije Ministarskog sastanka pod nazivom Zajednički rad na ubrzanju procesa europskih integracija zemalja Zapadnog Balkana, ministar Konaković je u svom obraćanju istakao da je status kandidata koji je Bosna i Hercegovina dobila u decembru 2022. godine donio novi optimizam i pozitivnu energiju u našu zemlju.

"S ponosom mogu reći da smo u Vijeću ministara, nakon više od decenije zastoja na putu EU integracija, uspjeli napraviti teške unutrašnje kompromise, od kojih mnogi nisu politički popularni", kazao je ministar Konaković, i dodao: "U tom smislu, razumijem da proširenje nije popularno, posebno u godini europskih izbora, ali lideri EU moraju biti upravo to – lideri, gledati nekoliko koraka unaprijed, vidjeti političke posljedice i sigurnosne rizike neotvaranja pregovora sa Bosnom i Hercegovinom."

Istakavši opredijeljenost Bosne i Hercegovine da slijedi put koji će je u konačnici dovesti do punopravne članice Europske unije, izrazio je nadu da će EU donijeti ispravnu odluku na predstojećem sastanku Europskog vijeća u martu ove godine što će omogućiti otvaranje pristupnih pregovora.

"Imajući u vidu s jedne strane ogroman pozitivan utjecaj koji bi to imalo na Bosnu i Hercegovinu, politički, ekonomski i na naše društvo, a s druge strane, potrebu da se održi pozitivan zamah, vjerujem da nam je zajednički interes da ubrzano integriramo Bosnu i Hercegovinu i regiju u EU", zaključio je ministar Konaković.

Na drugoj sesiji pod nazivom Rast i integracija: doprinos privatnog sektora, ministar Konaković je govorio o značaju dublje ekonomske integracije Zapadnog Balkana i EU, čime bi se poboljšao životni standard u regionu koji je svjedok velikih migracija stanovništva u europske zemlje u potrazi za boljim prilikama.

Ohrabrujućom je ocijenio najavu usvajanja novog Plana rasta za Zapadni Balkan od strane Europske komisije, koji bi pomogao rast ekonomija zemalja regiona i približio ih jedinstvenom tržištu EU-a.

Pritom se osvrnuo na važnost Zajedničkog regionalnog tržišta, u okviru Berlinskog procesa, kao snažnog instrumenta ne samo za bržu integraciju u jedinstveno tržište, već i za ubrzanje nacionalnog i regionalnog ekonomskog rasta. Ministar je na kraju rekao da Bosna i Hercegovina podržava ideju daljnjeg ekonomskog usklađivanja Zapadnog Balkana, kroz zajedničko regionalno tržište, sa jedinstvenim tržištem EU.