Svjetski dan srca: Dr. Mesihović-Dinarević dovela eminentne stručnjake u Sarajevo

Svjetska kardiološka federacija svake godine u cijelom svijetu 29. septembra obilježava godišnjicu Svjetskog dana srca. Svjetski dan srca je prvi put obilježen u septembru 2000. godine.

Odbor za kardiovaskularnu patologiju Odjeljenja medicinskih nauka Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine na čelu sa predsjednicom Odbora, akademik prof. dr. Senkom Mesihović-Dinarević, kao i predhodnih 14 godina, obilježio je Svjetski dan srca 29. septembra 2023. u ANUBIH Simpozijem/Javnim predavanjima.

Odbor inače tradicionalno sarađuje u obilježavanju Svjetskog dana srca sa Federalnim i Kantonalnim Zavodom za javno zdravstvo, te je 28. septembra 2023. građanstvu na gradskim trgovima organizirano tradicionalno mjerenje vrijednosti krvnog pritiska, pulsa, masnoća u krvi, uz razgovore i savjete s mladim ljekarima i medicinskim sestrama/tehničarima o zdravom načinu života i prevenciji kardiovaskularnih bolesti.

Nezdrava hrana i aerozagađenje

Uvodne napomene o Kardiovaskularnim bolestima dala je profesorica Mesihović-Dinarević naglašavajući da one nastaju kombinacijom socio-ekonomskih i okolišnih riziko faktora, uključujući visoki krvni pritisak, nezdravu ishranu, visok holesterol, šećernu bolest, aerozagađenje, gojaznost, pušenje, fizička neaktivnost i stres. 

Istakla je da Ujedinjene nacije (UN) do 2030. godine imaju za cilj smanjenje prijevremene smrti od nezaraznih bolesti za trećinu. Kardiovaskularne bolesti, uključujući infarkt srca i mozga, su odgovorne za oko 20.5 miliona smrti, od kojih se više od 3/4 javlja u zemljama sa niskom prihodima.

Profesorica istiže da je aerozagađenje ključni riziko faktor za kardiovaskularne bolesti, kao i faktor koji doprinosi globalnom teretu bolesti. Aerozagađenje povećava rizik za nastanak infarkta srca i mozga, dijabetes i respiratorne bolesti.

Eminentni skup

Najavila je novi projekat Odbora u narednom periodu o uticaju aerozagađenja u Sarajevu na kardiovaskularne bolesti, imajući u vidu činjenicu da je Sarajevo jedan od najzagađenijih gradova u svijetu.

"Jačanje i saradnja između zdravstvenih ustanova i drugih srodnih sektora u implementaciji Akcionog plana za prevenciju i kontrolu hroničnih nezaraznih bolesti u Federaciji BiH 2019.-2025. god. sa fokusom na monitoring, dijagnostiku, terapiju, te prevenciju faktora rizika i promociju zdravlja", navela je prof. dr. Mesihović-Dinarević.

Učesnici Simpozija su bili eminentni stručnjaci iz Slovenije Klinički Centar Univerziteta Ljubljana: prof. dr. Mirta Koželj, šef Odjela za adultnu kardiologiju (predavanje o Prelazu iz adolescencije u odraslu dob pacijenata sa urođenim srčanim anomalijama).

Mr. dr. Miroslav Elek, šef Odjela za dječju kardiologiju, je održao predavanje o Mogućnostima liječenja djece sa sindromom hipoplastičkog lijevog srca.

Teme su izuzetno aktualne i nalaze se u fokusu naučnih i kliničkih ispitivanja. Govore o novim smjernicama tretmana urođenih srčanih anomalija – hipoplastično lijevo srce, kao i o načinu organizacije kardiološke službe dječjih i adultnih kardiologa u regionu, što je i razvilo korisnu diskusiju i izmjenu iskustava učesnika Simpozija s ciljem unapređenja zdravstva u skladu sa smjernicama WHO i EU.

Prijatelj iz Italije

Gost na Simpoziju je bio dječji kardiolog iz Italije (Bolonja) prof. dr. Ettore Pedreti koji je uzeo aktivno učešće u radu Skupa, posebno o kompleksnim srčanim anomalijama, ističući i različite modele tranzicionih programa iz dječje na odraslu kardiologiju, zavisno od lokalnih politika i izvora.

Profesorica Mesihović-Dinarević je, u ime Odbora za kardiovaskularnu patologiju Odjeljenja Medicinskih nauka Akademije nauka i umjetnosti BiH, uručila zahvalnicu gostu iz Italije, na neumornom trudu i neprocjenjivoj ulozi u brizi o djeci /70/ s urođenim srčanim anomalijama iz Bosne i Hercegovine, koja traje nekoliko desetljeća.

Prezentirane novine i budući Projekti sa ovog Simpozijuma, Mesihović-Dinarević ističe će služiti kao dobra osnova i smjernice za buduća istraživanja u zemljama jugoistočne Europe, jer je imperativ profesionalaca u kardiovaskularnoj medicini kontinuitet u evaluaciji novosti iz medicine uz rezultate brojnih istraživanja s ciljem adekvatnog tretmana pacijenta, prema dobroj medicinskoj praksi i medicini zasnovanoj na dokazima.