U Sarajevu obilježen Svjetski dan srca: Savjeti koji mogu smanjiti rizike od njegove bolesti

Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine u partnerstvu sa Odborom za kardiovaskularnu patologiju Odjeljenja medicinskih nauka Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine obilježio je danas, 28. septembra, Svjetski dan srca prigodnim programom na Trgu djece Sarajeva.

Svjetski dan srca obilježava se 29. septembra, što predstavlja priliku za podizanje svjesnosti pojedinca i zajednice o rizicima vezanim za kardiovaskularne bolesti, koje su najveći uzroci smrti u svijetu sa više od 18.6 miliona smrtnih slučajeva godišnje.

Ove godine se obilježava pod sloganom "Koristi srce, upoznaj srce". Ovogodišnja kampanja usmjerena je na ključni korak, upoznavanje srca pod sloganom "Znanje i ramuzijevanje je ključno za brigu o zdravlju srca".

Trending

Sestra preminule Džejle Drapić u teškom stanju zbog zuba: 'Liječila se kod istog stomatologa'

Na sva pitanja o bolestima srca i faktorima rizika za kardiovaskularne bolesti zainteresiranim građanima su na promotivnom štandu odgovarali stručnjaci iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH.

Građani su na štandu mogli dobiti i uslugu mjerenja krvnog pritiska i preuzeti informativne letke i edukativno-promotivne materijale.

U ovoj javno zdravstvenoj akciji učestvovali su i učenici i nastavnici sarajevske Srednje medicinske škole Jezero.

Aida Ramić-Čatak, voditeljica Sektora javnog zdravstva Zavoda za javno zdravstvo i pomoćnica direktora za medicinske poslove, istakla je da je cilj da svojim ponašanjem djelujemo i smanjujemo promjenljive faktore rizika po zdravlje, kao što su krvni pritisak, pravilna ishrana, fizička aktivnost, redovna kontrola važnih parametara šećera, holesterola i triglicerida u krvi te pravilno korištenje zdravstvene zaštite.

Ovogodišnji slogan Svjetskog dana srca je 'Koristi srce, upoznaj srce'. Poruka svima nama da svi trebamo koristiti srce kada radimo u privatnom i profesionalnom životu jer ono što radimo srcem je učinkovito.

Kada kažemo upoznaj svoje srce, mislimo konkretno na poznavanje svih faktora rizika u prevenciji bolesti srca i krvnih sudova", kazala je Ramić-Čatak.

Pozivajući građane da budu svjesni svojih prava u korištenju zdravstvene zaštite, Ramić-Čatak je kazala da imaju pravo na preventivnu uslugu i da vrše redovne preglede.

"Prevencija bolesti srca i krvnih sudova kao vodećeg uzroka smrtnosti u svijetu i kod nas se veže za sprečavanje faktora rizika od samog rođenja. Istraživanja pokazuju da to nisu bolesti koje danak uzimaju samo u poznim godinama, već se starosne granice pomjeraju ka sve mlađoj grupi", naglasila je Ramić-Čatak.

Elvedina Žiga iz Službe za promociju zdravlja Zavoda za javno zdravstvo, kazala je da je mnogo faktora rizika po zdravlje srca i krvnih sudova, ali da među najvažnije svrstava način ishrane te je preporučila građanima da primjenjuju DASH način ishrane, kontroliraju holesterol u krvi, unos soli u organizam te povedu računa o rizicima koji uzrokuju dijabetes.

"DASH dijeta kao model mediteranskog tipa prehrane trebala bi mijenjati naše uobičajene obrasce prehrane u smislu da se više orijentiramo na upotrebu cjelovitih žitarica. Podaci iz nordijskih zemalja su pokazali da se u tim zemljama smanjio procent oboljelih od kardiovaskularnih bolesti primjenom integralnih žitarica, što nije dio navika u našem podnevlju", kazala je Žiga te savjetovala i češće korištenje mahunarki, nemasnog mesa, lokalno uzgojenog voća i povrća te orašastih plodova.

Posebno je upozorila na važnost kontrole dijabetesa, odnosno upravljanje faktorima rizika koji dovode do dijabetesa koji dalje vodi u kardiovaskularne bolesti.

Naglasivši da se holesterol u krvi treba kontrolirati i prije bilo kakvih tegoba, Žiga je kazala da to treba činiti najmanje jednom godišnje.

"Naročito važnim smatram naglasiti važnost kontrole unosa soli u organizam. Naš način ishrane je na neki način lijep, ali nekim modifikacijama ga možemo učiniti boljim za zdravlje. Jedna od uputa je izbjegavati upotrebu procesuirane hrane jer sve što kupujemo u poslugama uvijek u sebi sadrži dodanu so", kazala je Žiga.

Dodala je da se nekad smatralo dozvoljenim unošenje do pet grama kuhinjske soli u organizam dnevno, ali da je danas ta granica smanjena na 2.3 grama kod zdravih i 1.5 grama za oboljele osobe.

"Treba spomenuti i upravljanje stresom jer živimo stresnim vremenima i sve je teže pronaći prave mehanizme suočavanja sa stresom. Treba iznaći pravi način kako da prevazilazimo svakodnevne izazove. Ukoliko ne možemo uvijek računati na pomoć bliskih osoba, uputa svih profesionalaca je da se potraži stručna pomoć jer je to jedan od faktora rizika", zaključila je Žiga.