Sladak i privlačan okus: Za zdravo srce i kosti jedite hranu 'bogova'
Grožđe se smatralo ''hranom bogova'' te se povezivalo s Dionizom, grčkim bogom vina, poljoprivrede i plodnosti.
Pojavljuje se još u grčkoj i rimskoj mitologiji, s naglaskom na opojnim svojstvima vina, ekstrakta grožđa.
Osim što je vrijedna sirovina za vino, grožđe je i ukusna namirnica tokom ljetnih i jesenskih mjeseci.
Dževad Alihodžić za Radiosarajevo.ba: 'Ovo može samo Bosna i Hercegovina, idemo naprijed'
Grožđe je također odličan izvor mangana, minerala koji olakšava metabolizam proteina i ugljikohidrata te aktivira enzime zaslužne za korištenje ključnih nutrijenata, poput vitamina B skupine. Sladak i privlačan okus grožđa može vas ponukati da unesete više kalorija nego što biste htjeli, pa je dobro imati na umu kako jedna šalica sadrži približno 100 kcal.
Fitokemikalijama iz grožđa protiv gripe i kardiovaskularnih bolesti tokom posljednjeg stoljeća biljne hemikalije intrigiraju naučnike jednakim žarom kao što su ih vitamini intrigirali u prošlom stoljeću. Jedna takva biljna hemikalija je resveratrol, a nalazimo ga u grožđu i vinu. Tvar se luči kao odgovor na mikrobnu infekciju ploda ili stres (upotrebu herbicida, fungicida, izlaganje UV-zračenju), a služi kao prirodna antioksidativna zaštita u grožđu.
Trodnevna dijeta s grožđem idealna je za brzo skidanje kilograma
Nakuplja se u kožici grožđa i predstavlja biološki aktivnu biljnu hemikaliju kojoj se u posljednjih nekoliko godina posvećuje velika pažnja zbog brojnih pozitivnih učinaka. Istraživanje objavljeno u časopisu The Journal of Infectious Diseases, ukazalo je na pozitivan učinak resveratrola na virus gripe. Skupina italijanskih naučnika, na čelu s dr. Annom Palamara, s Instituta za mikrobiologiju iz Rima provela je in vitro i in vivo istraživanja s ovom supstancom u želji da ispitaju uticaj resveratrola na replikaciju virusa gripe. U svojim istraživanjima došli su do spoznaje da resveratrol snažno blokira replikaciju virusa gripe u kulturama stanica, što su potvrdili i istraživanjima na laboratorijskim životinjama.
Francuski paradoks
Dobro je poznat zaštitni učinak vina na prevenciju kardiovaskularnih bolesti, a time se posebno ponose Francuzi. Popularno - naučni pojam ''francuski paradoks'' koristi se za skraćeni opis činjenice da Francuzi znatno rjeđe obolijevaju od kardiovaskularnih bolesti, a istodobno konzumiraju jednake količine zasićenih masti kao i Amerikanci. Francuzi vole jesti, a njihova prehrana bogata je mastima i po svim karakteristikama trebala bi ih svrstavati u rizičnu skupinu za pojavu kardiovaskularnih bolesti. Pažljivim proučavanjem karakteristika i razlika francuske i američke prehrane istraživači su zaključili da je značajna razlika bila unos crnoga vina.
Smanjuje ''loši holesterol'' Brojne kontrolirane studije pokazale su da crno vino - kada se konzumira u umjerenim količinama – povećava nivo HDL (''dobrog'' holesterola''), a smanjuje nivo LDL (''lošeg'') holesterola u krvi. Zaštitno djelovanje vina na kardiovaskularni sistem pripisuje se već spomenutom resveratrolu. Smatra se kako sok od grožđa zbog sadržaja te zaštitne supstance može pružiti sličnu zaštitu kao i crno vino. Međutim, studije su pokazale da je potrebno popiti tri puta više mošta nego vina u svrhu smanjenja oksidacije LDL holesterola, budući da glavnina aktivnih tvari ostaje u košticama i opni grožđa.
Krvni pritisak se snižava
Fermentacija mošta u kontaktu s bobicama osigurava dobar prelazak aktivnih tvari u vino te se tako vino obogaćuje korisnim supstancijama, dok mošt sadrži tek tragove ovih tvari. Jedno novije istraživanje na životinjama pokazalo je da prehrana koja obiluje fitohemikalijama kakve nalazimo u grožđu može smanjiti povišeni krvni pritisak uzrokovan pretjeranim unosom kuhinjske soli.
Dalmatinac krenuo u berbu grožđa, a onda ga je dočekao neugodan gost
Blagotvorno se svojstvo pripisuje flavonoidima koji snizuju povišeni krvni pritisak ili direktno svojom antioksidativnom aktivnošću ili indirektno djelovanjem na stanične funkcije ili oboje. Flavonoidima obiluju i kožica i meso i sjemenke grožđa.
Kako odabrati najbolje grozdove?
Kada birate grožđe uvijek odaberite zrele plodove. Zrelo je grožđe čvrsto i nije naborano. Stabljika bi trebala biti dobro pričvršćena za grozd, a područje oko mjesta pričvršćenja iste boje kao i ostatak grožđa. Najbolje ga je probati kako bi se uvjerilo u njegov okus i zrelost. Većina se grožđa ubire zrelo, ono neće sazrijevati nakon što je ubrano. Grožđe na vrhuncu zrelosti ima i najveću nutritivnu vrijednost jer je tada koncentracija vitamina i fitohemikalija na vrhuncu. Budući da se grožđe nalazi visoko na ljestvici voća koje zadržava visoku razinu pesticida, kada ste u mogućnosti odaberite organski uzgojeno grožđe, piše Miss7.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.