Šta valja, a šta ne valja raditi na Vaskrs?

Radiosarajevo.ba
Šta valja, a šta ne valja raditi na Vaskrs?
Hristos Vaskrse!

 Vaskrs je najveći hrišćanski praznik. Toga dana je Isus Hristos vaskrsao iz mrtvih, pobijedio smrt i svim ljudima, od Adama i Eve do zadnjeg čovjeka na Zemlji, darivao vječni život. Vaskrs je pokretni praznik, koji najranije može biti 4. aprila, a najkasnije 8. maja, računato po novom, gregorijanskom kalendaru.

 

Vaskrsenje se slavi tri dana, hrišćani se pozdravljaju sa: „Hristos voskrese“, a odgovaraju „Vaistinu voskrese“. Tako se pozdravlja do Spasovdana, četrdesetog dana od Vaskrsa. Veliki petak, Velika subota i Vaskrs, koji je uvek u nedjeljju, najznačajniji su dani u crkvenom kalendaru.

 

Običaj je da i oni koji rijetko odlaze u crkvu, u te dane odu u hram i pomole se za duše svojih predaka i zdravlje svojih potomaka.

 

Po završetku jutarnje liturgije počinje vrijeme mrsa i vaskršnje gozbe. Vaskršnji ručak počinje u vrijeme kad je običnim danima vreme za doručak. Ručak se obavlja u porodičnom krugu.

 

Kad se dođe iz crkve kući, svi se ukućani međusobno pozdravljaju vaskršnjim pozdravom i ljube.

 

Domaćin onda pali svijeću, uzima kadionicu i tamjan, okadi sve ukućane i naglas čita „Oče naš“.

 

Nakon zajedničke molitve, ponovo, jedni drugima čestitaju Vaskrs i sjedaju za svečano postavljenu trpezu. Na stolu stoji ukrašena činija sa ofarbanim jajima. Domaćin prvi uzima jedno jaje, a za njim svi ukućani, i tada počinje tucanje.

 

Prilikom tucanja jaja izgovara se „Hristos Vaskrse“ i „Vaistinu Vaskrse“, a razbijeno jaje pripada onome čije ga je jaje razbilo.

 

Na Vaskrs se prvo jede kuhano vaskršnje jaje, a onda ostala jela. I gosti se prvo daruju farbanim jajima, pa se tek onda služe kafom, pićem, ručkom…

 

Nakon vaskršnjeg ručka nekad je bio običaj, a danas je to samo lijepa uspomena, da cijela porodica, svečano obučena, prošeta gradom i svrati na kafu i piće u neku gradsku kafanu.

Narodni običaji i vjerovanja

- Ujutro se treba umiti vodom u kojoj su preko noći odstajali drenak, zdravac, bosiljak i crveno jaje, to donosi dobro zdravlje.
– Djecu valja protrljati crvenim jajetom po obrazima, da budu zdrava i rumena.
– Vjeruje se da na Vaskrs valja zorom ustati, a ne valja zaspati prije ponoći jer će se, u protivnom, spavati cijelog ljeta i ništa se neće uraditi.
– U nekim krajevima Srbije uskršnje jaje treba zakopati u mravinjak, jer se vjeruje da to donosi sreću i napredak u domaćinstvu.
– Čuvarkuća se čuva i da bi se, ako počne grad, iznijela pred kuću. Ona, veruje se, zaustavlja ovu elementarnu nepogodu.
– Ljuske ofarbanih jaja treba dobro smrviti da vještice u njima ne bi mogle da se prevoze preko vode.
– Za ovaj dan svaki ukućanin treba da dobije nešto novo od odjeće i obuće. Za odlazak u crkvu i svečani ručak oblači se najlepša odjeća.
– Vjeruje se da su u sedmici od Uskrsa do Tomine nedelje vrata raja otvorena i da duše svih koji u tim danima umru idu pravo u raj.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije

Podijeli članak