Đulić: Povratak Biblioteke u Vijećnicu – metafora pobjede i opstanka uprkos rušiteljima ove zemlje

Predsjednik Saveza antifašista i boraca Narodnooslobodilačkog rata u Bosni i Hercegovini, višedecenijski kulturni radnik, reditelj i povremeni glumac Sead Đulić, u izjavi za portal Radiosarajevo.ba komentirao je obnovljenu inicijativu za povratak knjiga, odnosno Nacionalne i univerzitetske biblioteke (NUB) Bosne i Hercegovine u Vijećnicu.

Nostalgija Sarajlija

Podsjetimo, brojni pisci i intelektualci proteklih dana podržali su ovu inicijativu, a pokrenuta je i online peticija koju je do sada potpisalo više od 800 građana Sarajeva i Bosne i Hercegovine, među kojima su i brojni uglednici.

"Razumljiva mi je nostalgija brojnih generacija Sarajlija koji Vijećnicu pamte kao mjesto gdje su se družili s knjigom. Jasna mi je simbolika povratka knjiga na mjesto gdje su ognjem nemilosrdno spržene, kao što mi je jasno da nacionalna biblioteka jedne države zaslužuje i treba najreprezentativniji objekt – naravno, države koja misli na sebe i svoje dostojanstvo. Na prvu dijelim mišljenje svih onih koji smatraju da biblioteku treba vratiti u Vijećnicu, jer je i to metafora pobjede i opstanka uprkos svim naumima rušitelja ove zemlje", istakao je Sead Đulić.

Trending

Cyber nasilje ne prestaje kada ugasimo ekran: Posljedice koje djeca i mladi nose godinama

U Vijećnicu smjestiti jedno odjeljenje

Međutim, smatra da Vijećnica ne može u cijelosti zadovoljiti potrebe Nacionalne i univerzitetske biblioteke, koja je već 34 godine podstanar u vlastitom gradu i koja će nakon februara 2029. godine doslovno morati izaći na ulicu.

"Ali ne mogu, a da se istovremeno ne zapitam može li zgrada građena prije više od stotinu godina, bez obzira na to što je sjajno renovirana, zadovoljiti sve neophodne potrebe moderne Nacionalne i univerzitetske biblioteke 21. stoljeća. Nisam siguran. Zato mislim da država mora hitno razmatrati mogućnosti i pronaći rješenje da se projektira i izgradi moderna zgrada biblioteke koja zadovoljava sve potrebe ovog vremena i ima potencijal trajanja narednih stotina godina. A u Vijećnicu smjestiti jedno odjeljenje, možda bibliotečku građu o historiji Bosne i Hercegovine, te tako sačuvati kontinuitet, ali i Vijećnici dati mogućnost da bude ono zbog čega je svojevremeno i izgrađena", smatra Đulić.

Podsjetimo, među brojnim uglednim piscima i intelektualcima ovu inicijativu podržao je i pisac Semezdin Mehmedinović, koji je poručio:

"U toku je važna akcija na portalu Radiosarajevo.ba da se, tridesetak godina nakon kraja rata, napokon u Vijećnicu vrate knjige. Tamo gdje pripadaju. Ovo je važna odluka. Ovdje su na ispitu stanovnici grada, a ne grad. Na ovom ispitu pokazat će se jesu li stanovnici Sarajeva zaslužili ovaj grad ili će nastaviti s odsustvom samopoštovanja koje su demonstrirali u proteklih trideset godina. Čitajte ove tekstove. Vratimo knjige u biblioteku", napisao je Mehmedinović.