Sanja se bori za život, a država za budžet: "Ako se razboliš, u velikom si finansijskom belaju"

Onkološka pacijentica iz Sarajeva Sanja Kriještorac podnijela je Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine apelaciju protiv Federacije BiH zbog, kako navodi, dugotrajnog i sistemskog neprovođenja Zakona o zdravstvenom osiguranju FBiH.

U apelaciji, koju je podnijela uz pomoć advokata Nedima Kapidžića, Kriještorac ukazuje na probleme u funkcionisanju zdravstvenog sistema, među kojima navodi neadekvatno finansiranje Fonda solidarnosti, neimenovanje Upravnog odbora Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH, nerevidiranje listi lijekova, formiranje listi čekanja te uskraćivanje terapija koje su joj preporučili ljekari.

Sanja je zdravstveno osigurana u Federaciji BiH i liječi se od teškog i po život opasnog malignog oboljenja. Tokom liječenja na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu prošla je operaciju, radioterapiju i ciljanu onkološku terapiju. Međutim, bolest je u međuvremenu napredovala, a pojavile su se i metastaze na limfnim čvorovima. Nakon pogoršanja zdravstvenog stanja krajem 2025. godine, otvorena je potreba za novim oblicima terapije. Prema medicinskoj dokumentaciji, Sanji je preporučen lijek Osimertinib (Tagrisso), savremena ciljana terapija koja se koristi kod pacijenata s njenom dijagnozom.

U nalazu ljekara KCUS-a navedeno je da ova terapija nije pokrivena sredstvima Federalnog zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH, zbog čega je Sanja bila primorana sama finansirati nabavku lijeka. Nakon novog pogoršanja bolesti, specijalizirane onkološke ustanove u Turskoj preporučile su joj terapiju lijekovima Amivantamab i Lazertinib. Ni ovi lijekovi, prema navodima iz apelacije, nisu obuhvaćeni finansiranjem Federalnog zavoda.

Sanja tako pokušava sama osigurati sredstva za terapiju, dok ljekari Klinike za onkologiju KCUS-a u više navrata u službenoj medicinskoj dokumentaciji preporučuju da joj nadležne institucije pruže finansijsku pomoć. U otpusnom pismu Klinike za onkologiju iz septembra 2026. godine ponovo je navedeno da apelantica samofinansira liječenje lijekovima Amivantamab i Lazertinib. Ljekari su istovremeno naglasili potrebu da joj se omogući novčana pomoć nadležnih institucija kako bi mogla nastaviti terapiju.

"Navedeni dokument predstavlja direktan dokaz da sistem obaveznog zdravstvenog osiguranja nije obezbijedio finansiranje terapije koju su nadležni ljekari ocijenili medicinski neophodnom za liječenje apelantice", navodi se u apelaciji.

Kriještorac pred Ustavnim sudom problem ne predstavlja samo kao vlastitu borbu za liječenje, već ukazuje na, kako tvrdi, širi problem funkcionisanja sistema zdravstvenog osiguranja u Federaciji BiH. Dok se njeno zdravstveno stanje pogoršava, terapije koje joj preporučuju ljekari i međunarodne medicinske smjernice ostaju finansijski nedostupne bez vlastitog novca ili pomoći drugih.

Kontaktirali smo advokata Nedima Kapidžića, koji zastupa onkološku pacijenticu Sanju Kriještorac, a koji nam je kazao da je apelacija pred Ustavnim sudom BiH pokrenuta zbog povrede osnovnih ljudskih prava.

"Apelacija je akt kojim se pokreće postupak pred organom, odnosno Ustavnim sudom u ovom slučaju. Apelacija se podnosi kada su prekršena neka ljudska prava. Ta ljudska prava nalaze se u Ustavu Bosne i Hercegovine, ali i u Evropskoj konvenciji, koja je iznad Ustava. U ovom slučaju apelacija je upravo naslonjena na Evropsku konvenciju, gdje su povrijeđena njena prava – pravo na život i pravo na zdravstvenu zaštitu", kazao je Kapidžić za portal Radiosarajevo.ba. 

Dodao je da je upravo na osnovu tih navoda sastavljen tekst apelacije, te da očekuje da će ona biti usvojena.

"Na osnovu toga je sastavljen tekst apelacije. Naravno, očekujem da ta apelacija bude usvojena. Usvajanjem te apelacije Ustavni sud BiH naložit će institucijama Federacije BiH da ispoštuju presudu tog suda", rekao je Kapidžić.

Prema njegovim riječima, eventualna odluka Ustavnog suda ne bi značila samo promjenu položaja Sanje Kriještorac, već bi mogla imati šire posljedice za onkološke pacijente u Federaciji BiH.

"Ukoliko bude usvojena apelacija, promijenit će se stvari za Sanju Kriještorac, ali i za druge onkološke pacijente. Mislim da drugi onkološki pacijenti neće morati ništa podnositi jer će se ova apelacija odnositi na sve onkološke pacijente po automatizmu", istakao je Kapidžić.

Advokat očekuje da bi odluka Ustavnog suda BiH mogla biti donesena relativno brzo, s obzirom na interes javnosti za ovaj slučaj.

"Nakon nekih 30 dana očekujem odluku Ustavnog suda BiH. Može biti i duže, ali s obzirom na veliko interesovanje javnosti, očekujem da bi odluka mogla biti donesena u roku od 30 dana", kazao je advokat Kapidžić za naš portal. 

Govoreći o tome kako Sanja Kriještorac doživljava cijelu situaciju, Kapidžić ističe da je za nju posebno teško to što se, pored borbe s teškom bolešću, mora boriti i s institucijama kako bi ostvarila pravo na liječenje."Sanja vidi poraz ovog društva i ovih institucija. Evo koji je novac potrošen u kampanji – bolje da je pola tih para dato onkološkim pacijentima. Sanja je razočarana u institucije jer se, pored svoje bolesti koja je iscrpljuje i zbog koje je preumorna, sada mora baviti i institucijama. Odnosno, mora osigurati sredstva da može dalje živjeti i da produži svoj život barem za jedan dan", kazao je Kapidžić.

Podsjetimo, u junu 2025. godine je i udruženje Pomozi.ba pokrenulo humanitarnu akciju za prikupljanje 45.418,02 eura potrebnih za njeno liječenje.

Osvrćući se na činjenicu da je pomoć morala tražiti od građana, Kapidžić kaže da ovaj slučaj pokazuje koliko su onkološki pacijenti često prepušteni sami sebi.

"Pokrenula je akciju, odnosno ljudi su pomogli, humani Bosanci i Hercegovci. Moramo sami o sebi brinuti. Ako se razboliš, onda si u velikom belaju, finansijskom. Svaki taj lijek je skup za naš standard. Taj jedan lijek je otprilike naših šest minimalnih plata", zaključio je Kapidžić.

O problemu finansiranja i odgovornosti institucija govorio je za portal Radiosarajevo.ba i zastupnik u Parlamentu Federacije BiH Admir Čavalić, koji smatra da najveća odgovornost leži na izvršnoj vlasti.

"Suštinski najveća odgovornost je na Ministarstvu finansija FBiH - uz Vladu FBiH i Ministarstvo zdravstva FBiH, svakako. Zašto? Jer pripremaju budžet i svjesno krše Zakon po pitanju finansiranja Fonda solidarnosti", kazao je Čavalić.

Čavalić ističe da se odgovornost, kako navodi, dijelom prebacuje i na Parlament Federacije BiH, s obzirom na to da se budžet usvaja upravo na tom nivou.

"Međutim, formalno budžet se usvaja na nivou Parlamenta FBiH. Tako da se tako izbjegavaju očigledne odgovornosti", objasnio je Čavalić za naš portal. 

Posebno upozorava na činjenicu da dug prema pacijentima, prema njegovim riječima, kontinuirano raste, što direktno proizvodi probleme za ljude kojima su terapije potrebne.

"Dug prema pacijentima iz godine u godinu raste i kao posljedice imamo slučajeve poput navedenog", istakao je Čavalić.

Govoreći o dosadašnjim pokušajima povećanja izdvajanja za Fond solidarnosti, Čavalić navodi da je kroz amandmane iznos povećavan, ali da problem nije riješen.

"Istina, amandamnski se dizao iznos sredstava, na 100 miliona, ali svejedno Zakon se krši", kratko nam je rekao Čavalić. 

Prema njegovom mišljenju, pitanje finansiranja Fonda solidarnosti mora biti među prvim pitanjima kojima će se baviti vlast nakon formiranja na nivou Federacije BiH.

"Sada je najveća odgovornost da ko god formira vlast na nivou FBiH, odmah krene od tog principa - da se neće kršiti Zakon po pitanju finansiranja Fonda solidarnosti", istakao je Čavalić.

Čavalić smatra da sredstva za povećanje izdvajanja postoje unutar budžeta, odnosno da bi se dio novca mogao preusmjeriti s drugih stavki.

"U kratkom roku, sredstva se mogu obezbjiediti sa one stavke za podršku kantonima (oko 200 miliona KM, odnosno 180 miliona KM ove godine jer smo uspjeli 20 miliona u januaru prebaciti ka pacijentima)", objasnio je Čavalić za naš portal. 

Na kraju je pozvao predstavnike pacijenata i zdravstvenih radnika da se aktivnije uključe u zagovaranje rješenja problema finansiranja Fonda solidarnosti.

"Mišljenja sam da predstavnici pacijenata i zdravstvenih radnika već sada moraju krenuti sa urgiranjem da se prihvati dati princip", zaključio je Čavalić. 

Slučaj Sanje Kriještorac tako je otvorio mnogo šire pitanje od jedne terapije i jednog pacijenta, pitanje koliko zdravstveni sistem u Federaciji BiH zaista može odgovoriti onima kojima je liječenje potrebno odmah. Dok Sanja svoju terapiju pokušava obezbijediti vlastitim sredstvima i uz pomoć građana, iz institucija se istovremeno ukazuje na dugogodišnje probleme u finansiranju Fonda solidarnosti. Između zakonskih obaveza, budžetskih izdvajanja i administrativnih procedura, ostaju pacijenti kojima vrijeme nije saveznik.

Odluka Ustavnog suda BiH u ovom slučaju stoga će imati posebnu težinu. Za Sanju bi mogla značiti mogućnost da nastavi liječenje bez stalne borbe za novac, dok bi za druge onkološke pacijente mogla otvoriti pitanje sistemskog rješavanja problema. Jer iza svake liste lijekova, budžetske stavke i odluke nalazi se čovjek koji čeka terapiju. Za onkološke pacijente to čekanje nije samo administrativna prepreka, ono se mjeri danima i satima borbe za život.