Prof. dr. Amir Karić, rektor Univerziteta u Tuzli: Znanje mora biti odgovor na krizu društva u BiH

Nedavna reakreditacija Univerziteta u Tuzli, kojom je potvrđen kontinuitet razvoja sistema kvaliteta i osiguran sedmogodišnji ciklus daljnjeg unapređenja, dolazi u godini kada ova visokoškolska ustanova obilježava 50 godina postojanja.

Tim povodom, rektor prof. dr. Amir Karić u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba govori o rezultatima postignutim u prethodnom periodu, ključnim razvojnim prioritetima, ali i ulozi obrazovanja kao odgovoru na šire društvene izazove.

Radiosarajevo.ba: Uvaženi rektore Karić, šta za Univerzitet u Tuzli konkretno znači dobijanje nove akreditacije i po čemu je ova reakreditacija drugačija u odnosu na prethodnu?

Karić: Dobijanjem Rješenja o akreditaciji verificirano je opredjeljenje Univerziteta u periodu 2021-2026. godina prema kontinuiranom razvoju sistema osiguranja kvaliteta. Pozitivan ishod postupka akreditacije je dokaz da je Komisija stručnjaka, na osnovu činjenica iz samoevaluacijskog izvještaja i audita tj. obilaska resursa Univerziteta, stekla uvid da Univerzitet u Tuzli ima u potpunosti implementiran sistem upravljanja kvalitetom.

Proces akreditacije je pogonsko gorivo koje daje Univerzitetu potrebnu energiju za reforme i razvojne aktivnosti i zato je Univerzitet u potpunosti opredijeljen validaciji svog rada i djelovanja na ovaj način. Univerzitet u Tuzli je akreditovan od 2007. godine. U odnosu na dosadašnje postupke reakreditacije, kada je period važenja akreditacije bio pet godina, aktuelnim rješenjem period važenja akreditacije je sedam godina. Univerzitet nastavlja svoj rad na razvoju sistema osiguranja kvaliteta kroz izradu akcionog plana za unaprijeđenje kvaliteta, kojim će se definisati aktivnosti poboljšanja kvaliteta u narednih sedam godina.

Pola stoljeća Univerziteta u Tuzli

Radiosarajevo.ba: Istakli ste da su ocjene značajno bolje nego ranije – u kojim segmentima je Univerzitet ostvario najveći napredak u periodu 2020–2026? Koliko je, uostalom, bio zahtjevan sam proces akreditacije, posebno imajući u vidu učešće međunarodnih stručnjaka u evaluaciji?

Karić: Period 2021-2026. godina bio je period planskog pristupa razvoju procesa osiguranja kvaliteta, izrade i implementacije strategije univerziteta, izrade krovnih akata osiguranja kvaliteta, izrade i praćenja indikatora kvaliteta, digitalizacije nastavnog procesa i procesa osiguranja kvaliteta, početka izgradnje Kampusa, perioda u kojem je Univerzitet u Tuzli uzeo vodeću poziciju po obimu provedenih samoevaluacionih aktivnosti i aktivnosti eksterne evaluacije. Univerzitet u Tuzli je proveo samoevaluaciju svih studijskih programa i pokrenuo postupke eksterne evaluacije za skoro sve studijske programe. Planiramo u narednom periodu raditi na pripremama za pokretanje postupaka akreditacije kod inozemnih akreditacionih agencija.   

Radiosarajevo.ba: Ovo je Vaša prva godina na čelu Univerziteta. Kako biste opisali zatečeno stanje i izazove s kojima se suočavate?

Karić: Univerzitet u Tuzli je prepoznatljiva visokoškolska ustanova u našoj regiji. Pojedini fakulteti su bili oslonac u podizanju industrije u drugoj polovini 20. stoljeća u sjeveroistočnoj Bosni i Hercegovini i šire, kao što su bili oslonac za ukupan društveni razvoj. Sada usljed brzih tehnoloških promjena, koje snažno utječu na sve aspekte ljudskog života, usljed globalizirane ekonomije i geopolitičkih promjena, Univerzitet se mora znatno brže adaptirati kako bi ostao konkurentan u vršenju svoje misije. Svejsni toga, nastojimo se adaptirati na nove uslove i prilagoditi određene aspekte rada, nastavne procese, naučno-istraživačku djelatnost i druge djelatnostti Univerziteta. Siguran sam da u univerzitetskoj zajednici ima potencijala i za nova postignuća.

Radiosarajevo.ba: Univerzitet u Tuzli ove godine obilježava 50 godina postojanja. Kako dočekujete ovu značajnu godišnjicu? Koja će biti poruka Univerziteta društvu čiji je dio već pola stoljeća?

Karić: Pola stoljeća rada Univerziteta biće obilježeno nizom akademskih, kulturno-umjetničkih, sportskih i drugi manifestacija. Biće uključen veliki broj učesnika u tim programima. Potrebno je poslati poruku mladim generacijama i društvu u cjelini da znanjem prave razliku. Svaku priliku koristim da ukažem na gorku činjenicu da je broj nepismenih u našoj zemlji na samom vrhu, a da je procenat stanovnika sa univerzitetskim obrazovanjem na samom dnu ljestvice evropskih zemalja.

To je strateška tema za našu budućnost. Svi donosioci odluka, a posebno koji su u vlasti, trebali bi rangirati politike u skladu s prioritetima sigurne i stabilne budućnosti. Želimo pozvati sve nadležne da unaprijedimo društvene i organizaciono-funkcionalne uslove kako bi svake godine bio znatno veći broj brucoša na fakultetima, jer sa ovim prosjekom univerzitetskog obrazovanja bosanskohercegovački narod i Bosna i Hercegovina ne mogu biti konkurentni drugima, pa ni susjednim zemljama koje bilježe bolje rezultate.  Mi ćemo na Univerzitetu uraditi sve što je potrebno da odgovorimo na ove potrebe.

Nemoralni ljudi proizvode veliku štetu

Radiosarajevo.ba: Sve je jasnije da se bez obrazovanja neće ništa promijeniti. Na kojim vrijednostima je, kako bi to kazao prof. dr. Nenad Veličković, moguća alternativa društvu laži, nasilja i korupcije?

Karić: Sve tri anomalije koje ste spomenuli međusobno su povezane i široko raširene. One su među glavnim razlozima naše kolektivne ranjivosti. Korupcija je kapilarno raširena. Treba nam društvena obnova i kritička svijest koja beskompromisno odbija sudjelovanje u sistemima obmane. Obrazovni sistem u kojem se zanemari pojam i sadržaj etike i značaj univerzalnih etičkih vrijednosti neće dati potpune rezultate. Prošlost kao i recentna događanja u koja su uključene najmoćnije sile svijeta pokazuju da nemoralni ljudi s manipulativnom inteligencijom proizvode veliku štetu pojedincima i cijelim narodima.  

Kolektivne obnove nema bez pojedinačne promjene

Radiosarajevo.ba: Nakon Vašeg imenovanja, jedan uglednik je kazao: "Gdje bismo bili da su ovakvi moralni lavovi vodili našu zemlju?". Koliko je danas važno raditi na odgoju "moralnih lavova" koji će donijeti boljitak i obnovu našem društvu?

Karić: Jasno je da mi imponuje ta izjava, ali neprikladno je da je komentarišem i o sebi govorim. U vezi s pitanjem podsjetio bih na Fromovu konstataciju da stamenog karaktera nema bez unutrašnjeg oslobađanja od egoizma i atributa povezanih sa njim, a kolektivne obnove nema bez pojedinačne promjene. Obrazovni sistem koji potiče razvoj ličnosti snažnog karaktera i otovrenog uma, principijelnih a nedogmatičnih pojedinaca, predstavlja dobro okruženje za stasavanje budućih lidera koji mogu donijeti pozitivne promjene svome društvu.     

Radiosarajevo.ba: Vratimo se Univerzitetu u Tuzli. Na koji način će ova akreditacija utjecati na kvalitet nastave i iskustvo studenata u narednom periodu? Može li se reći da je Univerzitet u Tuzli danas konkurentan na regionalnom ili evropskom nivou kada je riječ o standardima visokog obrazovanja?

Karić: Iako Univerzitet u Tuzli prednjači u procesu akreditacije studijskih programa, što ga svakako čini konkurentnim, naše je opredjeljenje da intenziviramo razvojne procese kako bi bio još prepoznatljiviji. Poduzeli smo u ovom periodu niz mjera i nastavit ćemo i dalje, kako bismo unaprijedili uslove za oslobađanje kreativnosti svih aktera naše univerzitetske zajednice i još veća postignuća. 

Radiosarajevo.ba: Koliko su reforme u oblasti osiguranja kvaliteta promijenile način funkcioniranja Univerziteta i njegovih fakulteta?

Karić: Istrajavanje na politici kvaliteta dalo je dobre rezultate u radu Univerziteta i njegovih organizacionih jedinica. Akreditacioni proces i uvidi koje ostvaruje komisija kao autonomno tijelo sa međunarodnim stručnjacima višestruko je koristan, jer pored konstatacija o ispunjenim uslovima, komisija daje preporuke, odnosno ukazuje na one segmente u kojima treba unaprijediti kvalitet i ostvariti dodatna postignuća.

Radiosarajevo.ba: Ministarstvo najavljuje ulaganja u infrastrukturu i kampus – koji su ključni razvojni projekti koji slijede nakon akreditacije i koliko su oni važni?

Karić: Aktuelna Vlada Tuzlanskog kantona stala je iza našeg plana razvoja Kampusa i počela sa kapitalnim ulaganjima u infrastrukturu Univerziteta. Prostor u kojem su radile pojedine organizacione jedinice nije na nivou potrebnom za rad savremenih univerziteta. Izgradnja nove infrastrukture neophodan je uslov za realizaciju planova za daljnji razvoj Univerziteta sa novim institutima, centrima, studijskiom programima i fakultetima.    

Poruka studentima

Radiosarajevo.ba: Koliko je internacionalizacija studijskih programa i saradnja s inostranim univerzitetima važna u narednoj fazi razvoja?

Karić: Međunarodnu razmjenu studenata i nastavnog kadra želimo podići na viši nivo. Također, u pripremnoj fazi su pojedini studijski programi koji su orijentirani prvenstveno na studente iz inozemstva. Pripremamo organizacione kapacitete za interdisciplinarne i sa partnerskim univerzitetima zajedničke studijske programe, sa ciljem da kreiramo uslove kreativnim i inovativnim nastavnicima i saradnicima da mogu inicirati i realizirati nove ideje i projekte. Saradnja sa inozemnim partnerima doće do izražaja posebno u naučno-istraživačkoj sferi. Aktivno se radi na jačanju organizacionih kapaciteta i uspostavljanju institucionalnih kontakata u cilju razvijanja novih programa saradnje.

Radiosarajevo.ba: Šta biste poručili budućim studentima koji razmišljaju o upisu na Univerzitet u Tuzli nakon ovog važnog priznanja?

Karić: Na svakom fakultetu Univerziteta u Tuzli imat će priliku za dobro obrazovanje za profesiju koju odaberu, naći će podršku za svoj intelektualni i profesionalni razvoj. Ipak, volio bih da na vrijeme nauče i prihvate da će njihova profesionalna karijera u najvećoj mjeri zavisiti od njihove kreativnosti, samopouzdanja i poduzetnosti. Neka se ne prepuste drugima da odlučuju o njima i njihovoj budućnosti, već neka prihvate odgovornost odlučivanja o sebi i svojoj budućnosti. Ako na vrijeme to nauče biće vjerovatno profesionalno uspješni i ostvareni ljudi, kojima će život biti misija, a ne samo karijera.