Pročitajte hutbu održanu u Begovoj džamiji uoči razamana

Prvi imam i hatib Gazi Husrev-begove džamije dr. hfz. Mensur ef. Malkić danas je u ovoj džamiji održao hutbu i predvodio džuma-namaz.

U skladu sa instrukcijama nadležnih vlasti, ali i Instrukcijom Islamske zajednice o postupanju u okolnostima vanrednog stanja, u svim džamijama u Bosni i Hercegovini, pa tako i u Gazi Husrev-begovoj, džuma - namazu su prisustvovali samo imam, mujezin i članovi džematskog odbora. 

Agencija Mina objavila je hutbu hafiza Malkića koji je na početku kazao sljedeće:

"Pred nama je mjesec posta, mjesec Allahove, dž.š., milosti, mjesec neizmjernih blagodati, mjesec bratske ljubavi i islamske solidarnosti… Dočekujemo mubarek mjesec u kojem je prvi put iskra Allahovog nura, u pećini brda Hira, obasjala srce Njegovog poslanika, Muhammeda, s.a.v.s.. Dočekujemo mjesec posta – Allahu, dž.š., najdražeg ibadeta, mjesec preporoda, duhovnog uzdizanja i približavanja Izvoru upute, snage i ljepote.

Vrijeme koje je svakom od nas Allah, dž.š., propisao i odredio, ne možemo posjedovati, naš izbor je hoćemo li ga korisno ili beskorisno potrošiti. Mjesec ramazan koji nam je Allah, dž.š., odredio za post, trebamo iskoristiti na pravi način, iskoristiti ga i za druge ibadete i dužnosti, za namaz, učenje Kurʼana, zekat i sadekatuʼl-fitr... U ramazanu trebamo pribaviti i obezbijediti korist za sebe, za naše porodice, prijatelje, zajednicu... 

Mjesec ramazan dočekujemo u vanrednim prilikama, opasnost od pandemije nije prošla. To nam potvrđuje broj novozaraženih, odnosno statistički podaci koje pratimo svaki dan. Čuvamo se i pridržavamo pravila o samozaštiti i zaštiti drugih, ali, kako vrijeme prolazi, sa svakim novim danom sve smjernije molimo Allaha, dž.š., da nas sačuva i da nas što prije izbavi iz ovog iskušenja, i s puno ushićenja i radosti iščekujemo ramazan u nadi da će u njemu naše dove biti primljene.

Draga braćo i sestre!

U četvrtak navečer, s akšamskim ezanom, ulazimo u mjesec ramazan, a u petak je prvi dan posta. Allah, dž.š., u Kurʼan-i kerimu, propisao nam je jednomjesečni post u toku svake godine da bi bili bogobojazni. (Vidi: El-Bekare, 183) Riječ takva – kod nas se prevodi kao bogobojaznost, ili kao svijest o Allahu, dž.š., što zahtijeva izbjegavanje harama i činjenje samo onoga što je dozvoljeno, ukratko, to je čvrsto čuvanje granica koje je Uzvišeni objavio u Svojoj Knjizi i ugradio u našoj prirodi. Ta odlika krasila je sve Allahove vjerovjesnike. Da bi se takvaluk što bolje razvio u čovjeku - Allah, dž.š., je propisao post, jer je post takva vrsta ibadeta u kome ne može biti licemjerja i u kome se čovjek vježba da i u tajnosti, kada ga ni jedna osoba ne vidi, bude iskren i poslušan Allahu, dž.š., a u skladu sa Poslanikovim hadisom: „Ihsan – dobročinstvo je da robuješ Allahu kao da Ga vidiš, jer iako ti Njega ne vidiš, On tebe vidi.“ (Buhari i Muslim)

U toku jednodnevnog posta, koji traje od zore do zalaska sunca, musliman se uzdržava od jela, pića, pušenja i polnog općenja. U svojoj kući pored hrane i pića, na njivi i livadi, pokraj potoka bistre vode, u kancelariji, na radnom mjestu, na različitim mjestima gdje ga niko od ljudi ne vidi, postač ne prekoračuje granice koje je Allah, dž.š., uspostavio u toku ramazana. Postaču su zabranjene stvari koje su inače dozvoljene kao što su halal ishrana i halal piće, halal intimni odnos, a poštujući ta ograničenja vjernik potvrđuje vlastitu bogobojaznost.

Pored spomenutog, za valjanost posta potrebna je kontrola naših postupaka, kao i naših jezika, ušiju, očiju, ruku... Poslanik Muhammed, s.a.v.s., upozorio je da od svoga posta nemaju ništa oni koji se sustežu od jela i pića, a ne čuvaju se ružnih riječi, neprimjerenog govora, ogovaranja, laži, slušanja ružnih stvari, zabranjenih pogleda, nedozvoljenih dodira i slično. Postač koji prihvati ovo upozorenje i potrudi se da upotpuni post, Muhammed, s.a.v.s., kaže da mu je takav post štit od zla, štit od šejtanskih nagovora i spletki.

Kurʼanski termin za post je es-sijām – što znači mirovanje. Sāʼim označava drvo čije grane miruju kada nema vjetra. Tako vjernik u toku ramazana dobrovoljno ulazi u stanje posebnog mirovanja, smirenosti i smiraja. Ta smirenost je blagodat i za dušu i za tijelo.

„Postite – bit ćete zdravi”, rekao je Muhammed, s.a.v.s., a savremena medicina, koja preporučuje post od 30 do 40 dana godišnje, nazvala ga je „operacijom bez noža”.

Ramazanom – mjesecom posta, Arapi su nazvali najsušniji mjesec u kojem zemlja ispuca i željno očekuje kišu. 

U ramazanu je spuštena blagoslovljena Riječ s nebeskih visina, počelo je objavljivanje Kurʼan-i kerima. Zato duša u ramazanu, poput ispucale zemlje, željno očekuje da primi blagoslove posta, da ih upije u sebe i da se osvježi, da na svoj način ozeleni i procvjeta.

Ramazan je i mjesec pojačanog ibadeta u svim vidovima, ali se jedan ibadet u njemu posebno naglašava – to je razmišljanje uz Allahovu Knjigu, Kurʼan-i kerim koja je „uputa, milost i lijek vjernicima”. 

Dok posti, osoba istančanije misli i osjeća, i spremnija je primiti mudrost i ljepotu Allahove poruke. Za tu svrhu islam je ustanovio instituciju iʻtikāfa, prema kojoj svaka zajednica muslimana izabere jednog pobožnog i razboritog člana kako bi deset posljednjih dana ramazana proveo osamljen u džamiji učeći Kurʼan, razmišljajući o njegovim ajetima i upućujući dove Allahu, dž.š., za dobrobit stanovnika određenog grada ili mjesta.

Ramazan je i mjesec posebne brige za sve one koji su u nevolji i u stanju potrebe, zato u mjesecu ramazanu budimo saosjećajni, pokažimo solidarnost, pobrinimo se za one koji su potrebni naše brige i pomoći, i sjetimo se da svako naše dobro djelo u ramazanu Allah, dž.š., nagrađuje čak sedamdeset puta više nego u drugim mjesecima"