Draško Aćimović upozorava na novi model donošenja odluka nakon ostavke Schmidta: "BiH pred zidom"

Ostavka visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta otvorila je novo poglavlje političke neizvjesnosti u Bosni i Hercegovini, a analitičar i bivši diplomata Draško Aćimović smatra da je riječ o očekivanom raspletu nakon niza "kontroverznih odluka koje su obilježile Schmidtov mandat".

Draško Aćimović je u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba naglasio da je Christian Schmidt "prokockao historijsku šansu" da, kako kaže, ostane upamćen kao neko ko je radio u interesu građana Bosne i Hercegovine.

Pred BiH presudna odluka

Govoreći o momentu u kojem je došla ova ostavka, Aćimović ističe da je svijet u, kako kaže, operativnoj fazi stvaranja 'novog globalnog stola', a da se Bosna i Hercegovina nalazi u presudnom geopolitičkom trenutku.

Trending

Sarajevo pjevalo u glas: Veče bezvremenskih hitova Indexa i sjećanje na Davorina Popovića

"BiH se sada nalazi pred zidom: ili ćemo izboriti svoje mjesto za tim stolom, ili ćemo trajno ostati u polukolonijalnom statusu", govori Aćimović.

Posebno se osvrnuo na odluku Schmidta da suspenduje Ustav Federacije BiH na jednu noć, a koju smatra jednim od najspornijih poteza u Schmidtovom mandatu.

Prije oko 4h

Bećirović u UN-u: "Lideri entiteta RS su ti koji uništavaju Dejton, a ne visoki predstavnik"

Mrlja Schmidtovog mandata

"Suspendovati Ustav na 24 sata samo da bi se instalirala vlast koju je neko drugi nacrtao – u bilo kojoj normalnoj demokratiji to bi se zvalo državnim udarom. Ta mrlja će ostati trajni pečat njegovog mandata", ističe Aćimović u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba.

Govoreći o ciljevima međunarodne zajednice, Aćimović tvrdi da ih Schmidt nije ostvario te da je politička situacija danas složenija nego ranije.

"Umjesto stabilizacije, dobili smo međunarodnu zajednicu koja je u BiH razjedinjenija nego ikada prije. Ciljevi su ostali na papiru, a realnost na terenu je nikad gora koordinacija velikih sila", navodi.

Hoće li Schmidt do kraja mandata koristiti Bonske ovlasti?

Na pitanje može li Schmidt do kraja mandata nametnuti Zakon o državnoj imovini, Aćimović smatra da za to visoki predstavnik više nema političkog prostora.

"Ne vjerujem da će išta više nametati. Svjestan je da bi svako novo isforsirano rješenje moglo postati predmet revizija nakon njegovog odlaska. Niko ozbiljan ne želi graditi budućnost na odlukama odlazećeg funkcionera", mišljenja je Aćimović.

Komentarišući budućnost Ureda visokog predstavnika (OHR) u BiH, Aćimović ocjenjuje da je njegovo postojanje tri decenije nakon Dejtonskog sporazuma pokazatelj duboke institucionalne krize. Ipak, smatra kako međunarodni nadzor nad BiH neće nestati, već da će samo promijeniti formu.

Novi model donošenja odluka

Kao primjer novog modela odnosa u BiH naveo je slučaj "Južne interkonekcije", za koji tvrdi da pokazuje kako velike sile danas funkcionišu prema domaćim političarima.

"Amerikanci su im jasno postavili ciljeve i natjerali ih na posao. To je model za budućnost: 'Niste htjeli sami? Ok, sad će biti onako kako mi kažemo.' To je realnost", govori Aćimović.

Prema njegovim riječima, novi visoki predstavnik mogao bi imati snažniji politički autoritet i jasniji zadatak uklapanja BiH u novi međunarodni sistem odnosa.

BiH bez međunarodnog nadzora

Na pitanje može li BiH funkcionisati bez međunarodnog nadzora, Aćimović upozorava će naredne godine biti ključne za budućnost zemlje.

Dodao je i kako "BiH kasni u razumijevanju globalnih promjena, posebno kada je riječ o vještačkoj inteligenciji i digitalnoj ekonomiji".

"Suština je jasna: ili ćemo sjesti za taj novi globalni sto, ili ćemo postati kolonija novog svijeta", zaključuje Draško Aćimović u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba.