Održan edukativni trening o zaštiti profesionalnih i ženskih ljudskih prava novinarki

Edukativni trening o temi "Zaštita profesionalnih i ženskih ljudskih prava novinarki i svih drugih uposlenica u medijima u Bosni i Hercegovini", održan je jučer, 5. decembra, u Sarajevu u organizaciji Udruženja "BH novinari".

Cilj je, kako je kazala generalna sekretarka Udruženja BH novinari Borka Rudić, razgovarati i obučiti novinarke, te podijeliti s njima informacije o zakonskim i institucionalnim mehanizmima zaštite te o tome na koji način treba da reaguju u situacijama kada su žrtve različitih vrsta napada - prijetnji, ugrožavanja sigurnosti, kršenja radnih prava i drugih prava povezanih s profesijom.

S druge strane, istakla je, jako je važno ohrabriti novinarke da budu aktivnije u zaštiti svojih prava i da prijavljuju nasilje bilo da je to profesionalno nasilje zbog toga što su novinarke, ili nasilje zbog toga što su žene.

"Linija za pomoć novinarima u ovoj godini je evidentirala već 36 slučajeva napada i prijetnji medijskim djelatnicima, a u tih 36 slučajeva bile su i novinarke i druge uposlenice u medijima", navela je Rudić.

Govoreći o redakcijskom nasilju nad novinarkama, kazala je da većina medija nema nikakve interne procedure za zaštitu svojih uposlenika, uključujući i novinarke.

"Vrijeme da se i ta pandorina kutija otvori, toga ima jako puno. Novinarke rijetko prijavljuju takvu vrstu nasilja, a kad prijave i kad mi pokrenemo pravne procedure kroz Liniju za pomoć novinarima, onda postajemo žrtve nasilja - i novinarke koje su prijavile i ljudi iz BH novinara, zato što angažuju advokata, pravnika da pruže pomoć kolegicama unutar medijskih kuća", ističe Rudić.

S druge strane, dodala je, imamo i međugeneracijsko nasilje gdje dosta često u redakcijama ima nasilja mlađih novinara i novinarki koji su na uredničkim pozicijama, nad onima koji su na kraju svoje profesionalne karijere, ali i obratno, u nekim medijima imamo nasilje nad mladim kolegicama koje tek dolaze u novinarstvo.

"Znači, nasilje u redakcijama, a samim tim i međugeneracijsko nasilje koje je sve očitije s obzirom da ove nove kompetencije u novinarstvu koje se tiču internet medija, zahtijevaju jednu drugu vrstu reakcija kojima u ovom trenutku ne mogu odgovoriti novinarke koje su svoju karijeru počele prije 35 godina ili završavaju svoje profesionalne karijere, ali to ne znači da bilo ko u redakciji bio mladi ili star treba da bude žrtva nasilja", poručila je Rudić.

Bosna i Hercegovina, kako je u izjavi Feni podsjetila Fatima Bećirović iz Gender centra Vlade Federacije BiH, ima zakone kojima štiti svoje građane - Zakon o radu, Krivični zakona, Zakon o ravnopravnosti spolova, Zakon o zabrani diskriminacije, ali se postavlja pitanje njihove dosljedne primjene, odnosno provedbe, te koliko građani, radnici, novinari, poznaju sve te propise i koliko vjeruju da to mogu da iskoriste.

Iako je problem složen, Bećirović smatra da je važno da se informišemo, ne treba da trpimo, zakon postoji, sistem postoji i moramo biti dosljedni u tom prijavljivanju.

Poseban problem i poteškoća je, podvukla je, da postoje situacije i kada se prijavi nasilje, to ne bude procesuirano na adekvatan način, a s druge strane, generalno, kaznena politika jeste problematična u kontekstu provedbe domaćih propisa.

Namjera edukativnog treninga je osnažiti i motivisati novinarke da same prijavljuju nasilje i zahtijevati efikasniji rad policije i pravosudnih institucija u sankcionisanju nasilja.