Novi život fočanske ljepotice: Cijela Bosna je Aladžin džemat

Prošlo je osam dana od svečanog otvorenja džamije Aladža u Foči, a rijeke vjernika iz cijele Bosne i Hercegovine i regiona stižu da vide novoobnovljenu, najljepšu džamiju na Balkanu.

Piše: Faruk Vele 

Posvjedočila je tome i ekipa Radiosarajevo.ba koja je jučer posjetila simbol Foče i BiH, Božju kuću podignutu u pitomom zelenilu Čehotine i Drine prije tačno 470 godina.

"Dolaze ljudi, dolaze i više od naših očekivanja. Evo, sinoć (petak navečer) je njih šestero iz Podgorice bilo na teravih-namazu. Došli da klanjaju, pa noćili... ", priča nam zadovoljno Remzija ef. Pitić, muftija goraždanski.

Da Foča ne bude odbačena

Znani i neznani dolaze, klanjaju i u tišini upućuju dove. Čuje se i dječja graja... Rađa se novi život u i oko bogomolje koja je u avgustu 1992. godine do temelja porušena da bi se izbrisali svi tragovi života ljudi koji su tu stoljećima obitavali.

U haremu Aladže srećemo Azema i Hatidžu Nerkez. Iz ovog su kraja. Proveli su 45 godina u Foči. Danas su u Sarajevu. Na licima njihovim vidimo radost i ushićenje.

"Aladžu smo u prošlosti malo cijenili. Tek kada smo je izgubili, vidjelo se koliko nam je značila. Potvrdila se ona istina da se vrijednost nečega spozna tek kada se izgubi. Obnova Aladže je za sve Bošnjake, pa i šire, veliki događaj, iz razloga što je Aladža džamija bila poznata ne samo Fočacima, ne samo u Bosni, nego i širom naše zemlje i nekadašnje Jugoslavije. Ovo je moj toprak, moj zavičaj, tu sam rođen. Obnova bilo čega znači mnogo, a posebno Aladže. Ona je veliki kulturno-historijski i objekt od opšteg značaja za sve nas", kaže nam je Azem.

Osvrnuo se na mnogo puta ovih dana iznesena uvjerenja da će Aladža potaknuti povratak.

"Ja to ne očekujem. Prošlo je mnogo vremena. Ko se htio vratiti, vratio se. Ali svojom monumentalnošću Aladža će vratiti duh ovdje. Ljudi koji prolaze kroz Foču, svratit će da vide džamiju, da vide grad. Ima tu i drugih kulturno-historijskih objekata koji čekaju na obnovu. Ovdje je zadužbina Mehemed-paše Kukavice. Tu je njegov han, bila je džamija... Potrebno je da se i ta baština obnovi. Očekivati je da će to biti podsticaj ne samo Fočacima već i drugim Bošnjacima da svraćaju ovdje. Da Foča ne bude odbačena i zaboravljena", govori Nerkez.

Zatičemo i jedan mlađi par. Djevojka je iz Goražda, mladić rodom sa Sandžaka. Oduševljeni su ljepotom džamije.

Ahmet iz Konje

Muftija Pitić veli da su napravljene kvalitetne pripreme za prvi ramazan u Aladži nakon obnove.

"Najviše ljudi, razumljivo, dolazi iz Sarajeva, kao i s naše uže regije. Svi medžlisi idu po jednu noć. Sutra  (danas, op.a.) je Rudo, potom džemat iz Sarajeva itd. U petak je na teraviji bilo preko stotinu ljudi, očekujemo isto i u nedjelju. Naša je obaveza da uradim šta možemo i radimo šta možemo da Aladža ima svoj džemat, svoj novi život. Bio sam na džuma-namazu, džamija je, mašallah, bila prepuna", ističe Pitić.

Oko džamije je vrlo živo. Majstori iz Turske koji oslikavaju Aladžu završavaju posljednje finese. Vidi se i na njihovim licima radost. S osmjesima dočekuju neznane goste, šale se i igraju sa djecom.

Zajedno s njima je i Ahmet Özbatman iz Konje. Sa njim je i sin. Njegov zadatak bio je uređenje harema, odnosno prostora oko džamije i može se vidjeti da je i taj, kao i ostali radovi na obnovi, izveden na perfektan način. S tim se slažu i stručnjaci.

"Ja sam ortak sa firmom iz Tešnja "Neimar Unkić". Naš zadatak je bio parter, vanjski poslovi. Hvala Bogu u šest mjeseci smo uspjeli završiti svoje obaveze. Informaciju o datumu svečanog otvorenja dobili smo svega mjesec i pol prije zakazivanja. Bilo je malo kritično, pitali smo se hoćemo li stići, ali jesmo. U mojoj ekipi je bilo i  muslimana, Bošnjaka i Srba. Svi su zajedno od 7 do 22 sata radili da bismo stigli ispoštovali rokove. Hvala Bogu, uspjeli smo", kaže Özbatman.

"Posebno su zadovoljni Fočaci, to se vidi na njihovim licima, i to nama čini još veće zadovoljstvo", dodaje Ahmet

U Foči smo zatekli i dr. Rahu Spahovića, uglednog pedijatra iz KCUS i predsjednika Ljekarske komore Kantona Sarajevo. Tu je sa porodicom. Svojoj djeci želi ostaviti emanet vjere i lijep običaj posjećivanja bosanskohercegovačkih džamija.

"Sve džamije koje su živjele prije agresije, mi smo kao mladi ljudi imali priliku da obilazimo. Bio sam član hora "Sabahski ezani" i dolazili smo u sve krajeve bivše Jugoslavije, obilazili džamije. Bili smo ovdje u Aladži džamiji i prije rata učili ilahije. Sad kada je ova džamija obnovljena, želja mi je bila da ponovo dođem, da zijaretim džamiju, da klanjam neki namaz, da dovedem svoju porodicu. Da svojoj djeci dam primjer, da ih naučim da su sve ove džamije njihove džamije. Nažalost, nema toliko povratnika. Zato imamo nijet da obilazimo džamije za vrijeme ramazana, ali i mimo njega, posebno u bh. entitetu RS. Da pokažemo da je ovo naša država i da su ovo naše džamije. Želimo zijaretiti džamije u Banjoj Luci, Rogatici, Višegradu...", govori Spahović.

Pomućena radost

Eldin i Elma Starčević su iz Zavidovića. Žive i rade u Sarajevu. Njihova kćerkica Merjem u subotu je prvi put ušla u džamiju. Odlučili su se da to bude baš Aladža.

"Mi smo bili mali kada je Aladža srušena. Nismo je upoznali prije rata. Izrazili smo želju da vidimo po prvi put Foču, te, naravno, Aladžu. Nadamo se da ćemo ovakvim primjerima potaknuti veći ljudi da ovdje dolaze i iz drugih gradova Bosne. Jedino tako možemo nekako da vratimo taj prijeratni duh, novi život", govori Elma, oduševljena načinom na koji je džamija obnovljena.

Njihovu radost zbog dolaska u Foči pomutio je primitivan gest jednog, navodno, lokalnog stanovnika.

"Kada smo ulazili na kapiju harema džamije, jedan prolaznik je bacio limku piva. To je žalosno! Da i toliko godina poslije rata ima takvih ljudi. Meni bi bilo suludo da mi, ne daj Bože, zasmeta što neko ide u crkvu...Šta ima toliko u nekome da mu smeta što mi ovdje dolazimo, kada ga niko ne dira, da narušava naš mir", ističe naša sagovornica.

Džamije žive, poručuje dr. Spahović, one će naći svoj džemat.

"Mi smo džemat svake džamije. Putnici, namjernici. Ljudi koji ovdje žive. Mi ne znamo ko će se sve vratiti. Ko će ovdje zasnovati svoju porodicu. Možda ovaj džemat bude masovniji nego neko u ovom momentu misli. Ali, svakom slučaju, važno je da ima ljudi koji žele da obilaze džamije, da daju doznanja da su džamije žive. Džamije su žive ako ima džemata. Većina ljudi koji imaju takav nijet će dolaziti. Sve džamije koje su se ponovo uzdigle iz pepela su nam dale znak da je naša dužnost da ih obilazimo. Da je Allah dž.š. nije htio da ove džamije ponovo žive, one ne bi bile ni obnovljene. Ja to tako vidim. Imate prelijepe džamiju u centru Gacka,  u Nevesinju.... Treba otići i vidjeti ih", navodi dr. Spahović.

Nadalje, kaže da bi bilo dobro organizirati mektebske ekskurzije kao bi djeca iz svih krajeva BiH obilazila ove vjerske objekte i druge kulturno-historijske objekte diljem naše zemlje.

"Da se skupi desetak autobusa i da se obiđu sve džamije. Da djeca vide. Djeca treba da vide našu historiju i što nas kao muslimane, Bošnjake, oslikava", smatra dr. Spahović.

Ekspert svjetskog glasa, dr. Amir Pašić, profesor po čijim nacrtima su obnovljeni Stari most, Aladža i na stotine sličnih objekata velike vrijednosti ovdje i u svijetu, kazao nam je u jednom ranijem razgovoru kao su džamija, te posebno njezina munara, simbol i poziv.

Sudeći po onom što smo mogli vidjeti u Foči, mnogi su se tom pozivu Aladže, tog simbola pobjede dobra nad zlom, punim srcem i dušom odazvali. Neka živi Aladža, izraz vjere i nade da možemo i želimo bolje.