Neka mir, ljubav, radost i veselje obasjaju vaš dom: Sretan Božić!

Vjernici katoličke vjeroispovijesti današnji datum, 25. decembar obilježavaju kao Božić, dan rođenja Isusa Krista, što je i jedan od najvećih katoličkih praznika.

Božić počinje Badnjakom, danom uoči Božića, a u ponoć, između Badnjaka i Božića, u katoličkim crkvama se služi sveta misa Ponoćka. 

Tačan datum Kristovog rođenja nije poznat, ali svetkovanje Božića potječe iz Rima, gdje ga je u 4. stoljeću uvela rimska Crkva. Prije tog vremena Božić se nije slavio. Iako nema historijskog dokaza da se Isus Krist rodio baš toga dana, Crkva se odlučila za 25. decembra, kada se slavio rimski bog sunca. Značenje te rimske svetkovine bilo je da svjetlo pobjeđuje tamu, jer nakon zimskog solsticija, Sunce opet ostaje sve duže na obzorju, od tog vremena dani postaju dulji, a noć kraća.

Danas Božić slave i mnogi nekatolici, kao tradicionalni porodični praznik kada se daju i primaju prigodni pokloni. Jaslice sa raznim likovima, kuglicama i svjećicama ukrašeno božićno drvce nezaobilazni su simboli slavljenja Božića. Običaj kićenja božićnog drvca vuče svoje podrijetlo iz Strasbourga od 17. vijeka nadalje, a odatle se proširio Njemačkom, Bavarskom i Austrijom i stigao do naših krajeva.

Bez obzira na vremena i običaje, Božić i dalje čuva svoju suštinu: to je praznik ljubavi, radosti i rođenja. Ljudi širom svijeta provode ga sa svojim najmilijim, u toploj kućnoj atmosferi. Zapamtite, niko nije sam za Božić.

Svim našim čitaocima i čitateljkama katoličke vjeroispovijesti želimo čestit Božić!