Arhitekta Hasan Ćemalović upozorava: 'Sarajevo će izgubiti Trebević ili mora pokrenuti veliku borbu'

Grad Sarajevo je u zadnjih 10 godina jedno veliko gradilište.

Prije nekoliko dana završena je rekonstrukcija tramvajske pruge, oko Hastahane su se do danas vodile “velike borbe”, a nove zgrade praktično preko noći postaju spremne za useljenje.

Posebna priča je olimpijska planina – Trebević. Javnost je ogorčena nakon posljednjih fotografija sa Brusa, gdje se vidi da je počelo pripremanje terena za potrebe izgradnje novog stambenog kompleksa iznad Sarajeva.

Projekt Trebević Hills je već isplaniran

Projekt Trebević Hills je već isplaniran, osvanut će tri lamele, od kojih su dvije namijenjene stambenoj upotrebi, dok je treća hotel apart namijenjen za izdavanje.

U ovom slučaju je riječ o prostoru koji pripada općini Istočni Stari Grad u Republici Srpskoj, koja je izdala neophodnu dozvolu.

Portal Radiosarajevo.ba kontaktirao je eminetnog stručnjaka i arhitektu Hasana Ćemalovića, s kojim smo otvoreno razgovarali o svemu šta se dešava u i oko glavnog grada Bosne i Hercegovine.

Za one koji ne znaju, Hasan Ćemalović je ugledni arhitekta, rođen je u Mostaru 1947. godine. Studij arhitekture je završio na Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu 1971. godine. Na istom fakultetu radio je kao asistent na katedri za projektovanje u periodu 1976 – 1986. godine.

Od 1986. do 1992. godine bio je direktor Zavoda za studije i projektovanje “Dom”. U toku agresije na BiH organizirao je i vodio projekat “WARCHITECTURE – Urbicide – Sarajevo”, koji je promoviran 1994. godine u centru George Pompidou, u Parizu.

Autor je brojnih nagrađenih i realiziranih projekata među kojima se ističu zgrada Aerodroma Sarajevo, stambena zgrada Ledara u Mostaru, te Sportsko-rekreativni centar “Mejdan” u Tuzli…

“Prije 10, 15 godina, jednom prilikom, sam rekao - ako neko hoće da uredi planiranje i izgradnju samo mene treba odvesti kod tužioca da sazna šta se sve događa u procesu izgradnje. Bio sam gost na mnogim televizijama i uvijek sam govorio o problemima izgradnje”, kaže na početku razgovora Hasan Ćemalović.

Pojasnio nam je zašto je odlučio promovirati knjigu koja će se zvati “Arhitektura i tranzicija, Sarajevo 1990. - 2020.”

“U ovoj publikaciji će se naći objekti izgrađeni u Sarajevu  u posljednjih 30 godina. Neću pisati o arhitekturi objekata i o njenoj uspješnosti, nego ću pisati o tome na koji su način nastali ti objekti u postratnom tranzicijskom periodu. Želim da ostane takav trag, da za 100 godina ljudi mogu dobiti odgovor na pitanje otkud ovakva zgrada u našem gradu, a ako im smeta, da imaju odgovor zašto im smeta”, nastavlja Ćemalović, dodajući da nekoliko godina radi na ovom projektu, a da se nada njegovom skorom završetku.

O hiper-gradnji oko Sarajeva, posebno na Trebeviću, gdje se svako malo gradi nova zgrada, Ćemalović kaže da – arhitektura u našem gradu oslikava današnje društvo u kojem živimo.

"Arhitektura je slika razvoja, obrazovanja, identiteta… sve je ona. Ona održava i vrijeme i sliku društva. Takva vam je i gradnja na Trebeviću. Investitor na Brusu ima ideju i želju da napravi nešto o čemu će se pričati i u čemu će se on iskazati.

Da bi investitori realizirali svoje ideje, a da naglasim da u Federalnom dijelu Sarajeva na Trebeviću nisu mogli dobiti saglasnost, odlučuju se za prostor Republike Srpske i Istočni Stari Grad.

Idemo u akciju

Istočni Stari Grad je mala općina i ima mnogo problema oko prihoda i opstanka. Očito je da je načelnik prihvatio ideju i rekao "idemo u akciju” i potpisao im dozvolu za gradnju", priča nam Ćemalović.

Čudno je da je investitor za takvu građevinu takvog sadržaja vidio samo taj prostor i tu lokaciju kao najbolju opciju za izgradnju.

"I vi da imate novac i vi biste krenuli u sličan projekt. Po nesreći, oni su prostor na Brusu vidjeli kao prostor da oni sami ostanu zabilježeni u historiji grada Sarajeva. Ili ovako ili onako… Po dobru ili po lošem... ", dodaje Ćemalović.

Smatra da će vremenom doći do utrke novih investitora.

"U to sam uvjeren, jer im je ovaj objekat "otvorio apetite". Svaki naredni investitor će htjeti da je njegov objekat bolji, kvalitetniji, ljepši… Sarajevo mora pokrenuti veliku borbu ili će izgubiti Trebević. Na sve ove događaje treba gledati razumno I stručno. Ponavljam da ljudi koji imaju stručnost I znanje trebaju da imaju mogućnost reći svoje mišljenje I da njihovo mišljenje treba imati I svoj faktički značaj.

Meni nije satisfakcija kada nešto kažem, a ništa se ne dogodi. Satisfakcija je kada se otvori proces koji dovede do kvalitetnog rezultata uvažavajući sve norme i standarde prilikom izgradnje, kao i tradiciju i kulturu naših prostora”, upozorava Ćemalović.

Smatra da će se investitoru vratiti uloženi novac na Brusu…

“Evo zbog čega je u stručnom smislu apsurd i ko su kupci stanova. Zamislite, budući stanari plaćaju projekte unutrašnjeg uređenja stana 100 KM/m². a investitor je platio cijeli projekt koji obuhvata arhitekturu, konstrukciju, mašinske instalacije, elektro instalacije i instalacije vodovoda i kanalizacije 30 KM/m². To Vam sve govori o poremećaju vrijednosti i budućim korisnicima tih prostora. Njima nije novac problem, oni samo žele da se priča o tome kako imaju stan na Trebeviću. Nisu svjesni šta znači tako lako uništavati zelenilo i pluća grada. Veliki profit na ovom objektu pokrenuo je još veći objekat čija se gradnja najavljuje i tako će ići u nedogled dok se Trebević potpuno ne uništi. I sve je stvar prestiža, jer mi nemamo sistem pravih vrijednosti”, dodao je Ćemalović.

Prognozira da će se svi izgrađeni prostori na Brusu u odmah prodati, ali ne zna koliko će dugo kupci koristiti te prostore.

“Moje kolege doživljavaju najveću kritiku, a oni su objektivno samo izvršioci. Arhitekti su danas kao neki čistači cipela, po sistemu - investitor ti kaže “uglancaj mi ovo, sredi ono...” I mi to radimo", iskren je Ćemalović.

Nemamo mi arhitekti pravo glas i ništa se ne pitamo

Kao iskusan arhitekta koji ima svoj stav i koji je bio veoma cijenjen i u bivšoj Jugoslaviji...

"Nemamo mi arhitekti pravo glas i ništa se ne pitamo. Nije stvoren zakonski okvir naše odgovornosti. Nemamo komoru i ne možemo da je osnujemo već 30 godina. Pokušaja je bilo mnogo- Još prva Vlada Federacije Bosne i Hercegovine sa ministrom Arh. Ibrahimom Morankićem, ugradila je u zakon obavezu osnivanja komore arhitekata. Nakon toga i ta mala naznaka je isključena iz zakona. Tako da od tada do danas i prijedlozi stoje u Ministarstvu prostornog uređenja i Privredna komora pokušava da se uključi u procese, međutim do danas nema nikakvih rezultata. Stvar je opredjeljenja, da li želite da imate komoru arhitekata ili ne. Ako želite, sigurno morate otići u jednu od evropskih zemalja i prepisati zakonske standarde.  Imaju je i Hrvatska i Srbija i Crna Gora i Sjeverna Makedonija i Slovenija. BiH nema komoru arhitekata, jer nije u interesu bilo kojih postratnih vladajućih struktura", istaknuo je.

Razlog?

„Komora reguliše odnose, status i odgovornost arhitekata. To je prostor u kome se organizuju arhitekti i utvrđuju profesionalni i moralni kodeks ponašanja, a prije svega odgovornost i cijenu usluge. U zemljama Evrope je Predsjednik arhitekata je u rangu ministra.

U tom haosu njima arhitekti smetaju. Oni vole da nemaju zakon, oni uživaju u ovom nakaradnom zakonu. Došlo je vrijeme da arhitekti dobiju svoj status. Advokati, taksisti, ljekari imaju komore, samo mi arhitekti nemamo komoru.

Mislim da i Europska unija u novim prioritetima koje treba Bosna i Hercegovina ispuniti, osim ovih sadašnjih 14, treba staviti tačku da naša zemlja mora imati komoru arhitekata. Zašto? Niko ne troši novac kao arhitekti. Tu su milijarde i milijarde eura, a za toliki novac je potrebno znanje, a ne neznanje. Bila bi velika stvar, i u tom smislu bi i Vi i Vaše kolege novinari trebali pisati o takvim temama, navoditi pozitivne primjere iz uređenih društava i vršiti edukaciju društva kroz svoje tekstove, istakao je Ćemalović.

Francuska ima dokazane rezultate u arhitekturi

Gospodin Faruk Ćemalović bio je prvi predsjednik Saveza Arhitekata BiH u bivšoj Jugoslaviji, a radio je mnogo sa kolegama iz Francuske, koji su i za vrijeme agresije na BiH dolazili u Sarajevo.

"Francuska ima dokazane rezultate u arhitekturi. Zamislite, ljudi dolaze u Sarajevo u ratu i donose mi, na moju molbu, francuski zakon Komore arhitekata koji se zove “Red arhitekata” koji u potpunosti određuje ulogu arhitekte u procesu njegovog rada. Taj smo zakon preveli 1993. godine na bosanski jezik i od tada traje naša borba za komoru arhitekata u BiH. Vjerujem u Europsku uniju i živim za dan da imamo komoru arhitekata Bosne i Hercegovine. Očekujem pomoć vas novinara, političara i pomoć svih utjecajnih ljudi koji žele da doprinesu našem društvu da stvori moderni uređeni sistem", dodaje Ćemalović.

Na kraju je spomenuo je stambeni kompleks Tibru…

“Ja još ne znam ko je projektant stembenog kompleksa Tibre, iako sam to zvanično tražio na sjednici Savjeta za arhitekturu i urbanizam gradonačelnika grada Sarajeva. Ne samo ja, nego niko u gradu. Samo znamo ime - Tibra. Po zakonu se mora znati ko je projektant, a ne zna se. Dakle, sve Vam je jasno šta se dešava i šta je na djelu u našem lijepom Sarajevu", naglašava Hasan Ćemalović u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba.