Ugledni arhitekta Hasan Ćemalović o opasnostima gradnje luksuznog kompleksa u Sarajevu

Najavljena je gradnja rezidencijalno-poslovnog kompleksa, u Sarajevu, na području općine Centar.

Osnivač firme Crni Vrh d.o.o. je kompanija Top One.

Investitorima se obratio poznati arhitekta Hasan Ćemalović, koji im je uputio otvoreno pismo.

Trending

Hrvati trojkama zasuli koš BiH: Zmajevi izgubili prvi od dva ključna meča za odlazak na Eurobasket

Prenosimo ga u cijelosti:

Lokacija Crni vrh za izgradnju stambenog prostora zaista je “Top One” lokacija, kako ste i dali ime vašoj firmi.

Prije nekoliko godina, prilikom posjete vašem uredu, vidio sam naznake arhitektonsko-urbanističkog rješenja tog stambenog naselja. Više puta, tokom razgovora s vama i vašim saradnicima, konstatovao sam da je lokacija posebna i složena te da nije jednostavno naći odgovor na pitanja za njeno kvalitetno arhitektonsko-urbanističko rješenje.

Do njega se mora doći razmjenom ideja, odnosno arhitektonskim natječajem, što je u našoj praksi u ovakvim slučajevima bilo uobičajeno. Umjesto da se svi radujemo (i struka i građani) što se pojavio investitor koji će urediti jedan značajan dio grada, čija će arhitektonska rješenja biti putokaz mladim arhitektima i radost svim građanima Sarajeva, vi ste došli do faze rušenja postojećeg objekta i kupovine nekoliko općinskih zemljišnih parcela za izgradnju već isprojektovanog stambenog kompleksa. S obzirom na to da sam cijeli svoj radni vijek proveo u projektovanju, mogu vam reći da vrijednost projekta u sistemu troškova izgradnje najmanje vrijedi, da nikada nije kasno odbaciti projekt i preći na prava arhitektonska rješenja sve dok se ne krene s armirano-betonskim radovima.

Arhitektonski natječaji istovremeno su i svjedočanstvo o statusu arhitektonske profesije i arhitekture u društvu, odraz ambicija tog društva, pokazatelj odnosa unutar same arhitektonske struke, izraz aktuelne arhitektonske produkcije i planske prakse kao i pojedinačnih iskoraka svakog pojedinca. Pouke natječaja su višestruke.

Ovo vam pišem jer sam se uvjerio u vašu dobronamjernost i želju da na svakom mjestu u Sarajevu i njegovoj okolini ostavite visoko sofisticirane i dizajnerski kreirane objekte. Nažalost, ovdje je riječ o temi koja prethodi dizajnu, a to podrazumijeva analizu lokacije, koncept arhitektonskog rješenja i odgovornost za prostor kao jedan od najvrijednijih, teško obnovljivih i nenadoknadivih prirodnih resursa.

Nisam uspio vidjeti cjelinu vašeg projekta ni u Zavodu za prostorno planiranje Kantona Sarajevo, ni u službama Općine Centar, ali s obzirom na to da pisani mediji prate vase svakodnevne aktivnosti, kao i to da je rušenje postojećeg objekta skoro završeno, cijenio sam da je moja obaveza da vam se obratim pa makar to bilo na osnovu minimuma dostupnih informacija.

Moja su zapažanja sljedeća:

- Na vrhu brda nigdje se ne grade tako veliki objekti, koji svojim mjerilom uništavaju ne samo okolni prostor nego i kompletnu sliku grada. Naša tranzicija dovela je do toga da umjesto parka Crni vrh i izgradnje rezidencijalnih objekata s prizemljem i dva sprata, imamo vaš prijedlog za objekte od devet etaža.

- Način na koji je koncipiran vaš stambeni objekat – garaža i poslovni sadržaji u prizemlju i na prvom spratu – nije primjeren za stanovanje. Riječ se o prevladanom konceptu izgradnje velikih bolnica ili poslovnih objekata kakvi su bili aktuelni krajem pedesetih i početkom šezdesetih godina prošlog vijeka. U vrijeme kada su evropske zemlje tražile najracionalniji rješenja za takvu vrstu objekta i to na lokacijama koje su ih mogle prostorno izdržati.

- Pravci i dužine linija gabarita objekta apsolutno su neprimjereni za prostor u kojem se imaju namjeru graditi. Svi znamo da struktura Crnog vrha podrazumijeva male objekte s gabaritima od 10 do 15 m i sa spratnošću P + 1 ili P + 2.

Da je riječ o kotlini i o uspostavi nekih novih gradskih saobraćajnica, čovjek bi to mogao podvesti pod “modernizaciju”, ali ovdje, na vrhu brda, to zaista izgleda neprimjetno i traži hitnu promjenu pristupa i koncepta.

- Formiranje pet istih stambenih objekata s ponavljanjem orjentacije i malim razmakom između objekata, a sve na krovu poslovnog i garažanog objekta ogromnih dimenzija, izgleda nestvarno i ne vjerujem da bi takvo mjerilo i takve odnose u prostoru podnijelo i neko novo naselje u gradskoj kotlini.

- Ustvari pola stanova samo prvog i posljednjeg objekta imaju slobodnu vizuru i kvalitetan pogled prema gradu, dok svi ostali stanovi gledaju jedni u druge ili stanar mora izaći na balkon i okrenuti glavu da bi vidio nešto više osim stanova koji su nasuprot njemu. U Sarajevu već imamo iskustva s takvim realizacijama i one se nisu pokazale ispravnim.

- U takvoj postavci težiti modernom kroz primjenu velikih staklenih ploha, umjesto zidova i prozora na fasadi stambenog objekta, izgleda kao želja za nečim što na toj lokaciji ne postoji. Argumentirati to sadašnjom tendencijom i praksom u Evropi nije primjereno postavci i namjeni objekata. Da ne spominjemo našu kulturu i tradiciju stanovanja.

- Poseban problem su parapetne staklene ograde na velikim i dugim balkonima ispred stanova kao osnovna arhitektonska karakteristika svih pet stambenih objekata. Iskustva govore da se nijedan stanar neće useliti u stan a da balkone odmah ne zatvori na svoj način, najmanje pokretnom staklenom stjenkom. U to se može osvjedočiti kada se pogledaju i potpuno novi, ali i stari stambeni objekti u gradu. Stanar će kupujući stan kupiti i balkon, koji će u narednom periodu prilagoditi svojim potrebama, uništiti kompletan dizajn projektovanog objekta i poništiti sve njegove arhitektonske vrijednosti. Zaboravlja se činjenica čemu kod nas služe balkoni inkako izgledaju. To je posebna tema za istraživanje.

- Zelene površine i pješačke komunikacije na krovovima između stambenih objekata teško postaju mjesto susreta i rekreacija. Pojava tih prostora na krovu je ustvari zamjena za ono što bi trebalo biti na terenu. Oni će samo uništiti intimnost stambenog prostora na krovu. Zato mislim da će stanovi na toj etaži biti dodatno neugodni iz aspekta sigurnosti, te su za tu etažu potrebna dodatna istraživanja.

- Ono što zaista pojednostavljuje rješenje jeste činjenica da stanovi svojom organizacijom podsjećaju na stanove koje smo već dobili izgradnjom “Tibrinih” i sličnih objekata pri čemu je profit bio primaran motiv. Projektovani su objekti s centralnim hodnikom duž kojeg je formiran veći broj stambenih jedinica s jednostranom orijentacijom bez mogućnosti internog provjetravanja stana. Time se odriče onog što je najdragocjenije na toj lokaciji, osim pogleda i vizura, a to je uvijek prisutni povjetarac.

- U cilju ublažavanja problema spratnosti pet visokih stambenih objekata s prostornim kaskadama prema istoku, odnosno prem gradu i glavnoj pristupnoj saobraćajnici, došlo se do arhitektonskih rješenja kakva smo imali u naselju “Ciglane”. Ispred zatvorenog stambenog prostora formirane su velike krovne terase. Vrijeme i podneblje učinilo je to da su sve te terase zatvorene. Prvo su improvizovani krovovi na terasama, jer se stanari nisu mogli nositi s problemima padavina, a onda su ih zatvorili braneći se od vjetra. Dovoljno vam je zamisliti šta će se dogoditi s vašim tako sofisticiranim dizajnom kad stanari iz svojih potreba počnu zatvarati terase. To bi bio jedan od najlošijih arhitektonskih detalja na objektu.

- Na 3D prikazima uspio sam vidjeti dizajn unutrašnjih prostora i visokovrijedne materijale koji značajno podižu standard stanovanja, ali to tek dolazi nakon kvalitetnog koncepta i kvalitetnog arhitektonsko-urbanističkog rješenja.

Obraćam vam se u najboljoj namjeri sa željom da iskoristite vrijeme koje je pred vama i promijenite pristup izgradnji tih stambenog objekata, da ne bi zauvijek izgubili najkvalitetniji gradski prostor za izgradnju objekata i da nepovratno ne učinite veliku štetu gradu gradeći pogrešne objekte.

Bojim da se ne ponovi izgradnja “Bosmala” u naselju Hrasno u Sarajevu. Na papiru sve izgleda savršeno, reklama na televiziji odlična, 3D prikazi fantastični, na kraju još ništa, a krenulo se prije dvadeset godina.

Stanove će prodavati ukupni kvalitet prostora, a ne samo lokacija", navodi se u pismu koje je potpisao poznati arhitekta Hasan Ćemalović.