Turčalo o sve izglednijoj pobjedi Bidena: BiH mora ići prema novoj američkoj politici

Demokratski predsjednički kandidat Joe Biden prešao je u petak u vodstvo u Georgiji, prenijeli su američki mediji u trenutku dok se prebrojava posljednjih jedan posto glasova.

Piše: Faruk Vele

Biden je u tijesnoj utrci sa sadašnjim američkim predsjednikom i republikancem Donaldom Trumpom i, prema američkim medijima, nijedan još nema 270 elektorskih glasova potrebnih za pobjedu na američkim predsjedničkim izborima.

Razlika među kandidatima na američkim predsjedničkim izborima u presudnim državama u petak ujutro dodatno se smanjila i Trump i Biden približili su se jedan drugome na manje od jedan posto u Pennsylvaniji, Georgiji, Sjevernoj Karolini, Nevadi i Arizoni.

Inače, prema AP-u, Biden ima 264 elektorskih glasova, od 270, koliko je potrebno za pobjedu, dok Trump broji 214 glasova.

Stabiliziranje Amerike

U uvodniku Newslettera Atlanske inicijative koji jučer objavljen, dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, prof. dr. Sead Turčalo piše, uz ostalo, kako je Donald Trump u svom četverogodišnjem mandatu uspio kreirati obim negativne zaostavštine.

"Za njezino poništavanje, ako se Trump ne izbori za drugi mandat, trebat će dugotrajan i posvećen rad. Sve pukotine u američkom društvu koje su ranije egzistirale, u njegovom mandatu pretvorene su u ambis. Stvorene su i nove polarizacije u društvu. Samo nekoliko dana pred izbore trećina ispitanika u SAD-u vjeruje u mogućnost građanskog rata u sljedećih pet godina. Istraživanje You Gov pokazuje da čak 56 posto glasača smatra da će u postizbornom periodu doći do rasta nasilja", navodi Turčalo.

Pesimistični scenarij koji se nadvio nad Amerikom mogao bi biti, piše Turčalo, djelomično spriječen upravo Bidenovom pobjedom.

"Djelomično, s obzirom na to da trenutni predsjednik nije iskazao namjeru da mirno izvrši tranziciju vlasti, pozivajući i neke od radikalnih desničarskih organizacija da budu spremni u slučaju pobjede demokratskog kandidata", naveo je on.

Prema Turčalu, Bidena će, u slučaju da definitivno bude potvrđena njegova pobjeda, čekati težak zadatak stabiliziranja unutrašnjih društvenih prilika u Sjedinjenim Državama.

"Na međunarodnom nivou, koji je iz perspektive vanjskih posmatrača interesantniji, novog američkog predsjednika očekuje obnova transatlantskih odnosa i suočavanje sa strukturalnim promjenama koje su se desile. Ponovno povezivanje s transatlantskim saveznicima, obnova članstava i međunarodnih obaveza koje je Trump unilateralno napustio označili bi i vraćanje strukture međunarodnom poretku. Bidenov vanjskopolitički pristup, sudeći po njegovom djelovanju u posljednje četiri decenije, zasnovan je na klasičnom liberalnom kooperativnom pristupu", podvlači Turčalo.

Nadalje, upozorava da su se u međuvremenu okolnosti značajno promijenile.

"Trumpovim odustajanjem od globalnog liderstva SAD-a, multipolarnost je postala kompleksnija, Kina i Rusija asertivnije, globalne institucije slabije, a ideja o povratku svijeta vestfalskog suvereniteta izglednija. Sve ovo su izazovi s kojima se nova administracija mora suočiti", piše Turčalo.

Šta bi onda različiti ishodi američkih izbora značili za Bosnu i Hercegovinu? Trebao bi se, veli, razlikovati praktični i simbolički značaj ishoda američkih izbora. Pritom treba imati na umu da simbolika s protokom vremena može oblikovati i praksu.

"Bidenova pobjeda, s obzirom na njegovo ponašanje devedesetih godina, simbolički bi osnažila transformativne snage, koje teže prevazilaženju dejtonskih ograničenja države. U praktičnom smislu ta simbolička poruka mogla bi kod političkih aktera koji nastoje potpuno imobilizirati državu Bosnu i Hercegovinu probuditi osjećaj bezizlaznosti. To bi ih moglo potaći na potpunu blokadu države, koja se već potiho najavljuje posljednjih dana", ukazuje Turčalo.

Nova politika Zapada

Iz te perspektive treba čitati i najavljenu posjetu ministra vanjskih poslova Ruske Federacije Sergeja Lavrova.

Ruska proaktivna prevencija bilo kakve funkcionalne reforme Bosne i Hercegovine koja bi bila potaknuta akumuliranim dejstvom dvaju simboličkih događaja – 25. godišnjice potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma i mogućeg ulaska u Bijelu kuću predsjednika koji snažno podržava suverenitet, teritorijalni integritet i euroatlantske integracije Bosne i Hercegovine, prema mišljenju dekana FPN-a, pokazuje da nije svejedno ko će biti novi američki predsjednik.

"Obnova strukturalnih temelja transatlantskih odnosa, kojima teži Biden, imala bi pozitivne dugoročne efekte na Bosnu i Hercegovinu. Olakšala bi sinhronizaciju djelovanja Evropske unije i Sjedinjenih Država, efikasnije odvraćala maligne međunarodne utjecaje u Bosni i Hercegovini i stvorila kontratežu rastućem etnonacionalnom autoritarizmu u zemlji i regiji. Ono što bi Bosna i Hercegovina trebala da uradi jeste da formalnim i neformalnim djelovanjem izađe ususret toj potencijalno novoj politici zapadne divizije međunarodne zajednice jer ona sama neće pokucati na vrata da obavi posao", zaključio je Turčalo.