Admir Katica: Vratit ćemo sigurnost građanima Kantona Sarajevo

Ministar unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo Admir Katica već u prvim sedmicama novog-starog mandata suočio se s brojnim izazovima. Jedna od njih je, svakako, migrantska kriza, te napad na policiju u Prihvatnom centru u Blažuju.

O migrantskoj krizi, potrebi kadrovskog i materijalno-tehničkog jačanja policije, broju policajaca koji će biti zaposleni, neriješenim ubistvima, kretanju migranata i incidentima koji se vezuju uz njih, borbi protiv kriminala i korupcije, nabavci helikoptera i drugim temama ministar Katica otvoreno govori za Radiosarajevo.ba.

Razgovarao: Faruk Vele 

Radiosarajevo.ba: Ministre Katica, ponovo ste u "vrućoj fotelji " kantonalnog ministra unutrašnjih poslova. Šta u narednom period mogu očekivati građani Kantona Sarajevo – veći stepen sigurnosti? Šta će biti Vaši prioriteti?

Katica: Funkcija ministra unutrašnjih poslova jeste da osigura opće i generalne uslove za funkcionisanje policije, u ovom slučaju MUP-a Kantona Sarajevo, i to će biti jedna od mojih zadaća. I o tome ću svakodnevno obavještavati javnost. 

Moje osnovne, strateške postavke po tom pitanju jesu da se osiguraju potrebni materijalno - tehnički uslovi za pravilno i na modernim osnovama zasnovano funkcionisanje policije. A to znači da će prioritet biti popunjavanje MUP-a kadrom koji nedostaje i opremanje MUP-a KS sa svom, kako temeljnom, tako i savremenom opremom, koja je neophodna za funkcionisanje policije.

Incident u Blažuju 

Radiosarajevo.ba: Na to ukazuju sve veći izazovi koji stoje pred policijom. Nedavno smo imali ozbiljan incident u Blažuju i napad migranata na policiju, prevrtana su i policijska vozila...

Katica: Da, vidjeli smo koliko je važno da policija bude popunjena svježom, mladom, kompetentnom snagom, da ima i modernu opremu. Najbolje se to pokazalo prilikom sprječavanja nereda u Migrantskom kampu Blažuj. Samo efikasnom, brzom i adekvatnom reakcijom pripadnika MUP-a KS, odnosno policijskih službenika Uprave policije spriječene su teške posljedice. 

Naših je šest policijskih službenika i jedan radnik IOM-a na sreću samo lakše povrijeđeno. Ali, da nije bilo adekvatne reakcije MUP-a KS vjerovatno bi posljedice bile teže.

Zapošljavanje novih policajaca

Radiosarajevo.ba: Najavili ste kadrovsko jačanje, spominje se brojka od 300 do 400 policajaca. Šta bi to trebalo donijeti Kantonu Sarajevo?

Katica: Zapošljavanje novih policijskih službenika moj osnovni prioritet i na tome ću istrajavati bez obzira na prepreke. To će biti jedan od glavnih ciljeva za ovu godinu. 

Prema trenutnim podacima, MUP-u KS nedostaje više od 300 ljudi. Trenutno nam je dio kolega na bolovanju zbog koronavirusa, tu su i invalidi druge kategorije. Zato je moj nulti prioritet upravo popunjavanje upražnjenih pozicija i to na dva nivoa. Na jednom nivou sam već preduzeo korake, da se u budžetski zahtjev MUP-a KS uvrsti prijem 300 policijskih službenika i ta finansijska sredstva će biti obezbijeđena.

S druge strane, potrebno je obezbijediti i potrebne pravne pretpostavke, donijeti pravne akte, poput Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji, sistematizaciji radnih mjesta. I upravo na tome radim. Pred nama su prepreke, s obzirom da određeni zakoni, kao što je “korona zakon” na neki način stopiraju taj proces, a potrebno je da taj proces dovršimo što prije. Prijem novih policijskih službenika je nešto bez čega se ne može.

Nama je potreban stručan, kompetentan, mlad, sposoban kadar, koji će se uhvatiti u koštac sa osnovnim sigurnosnim problemima, borbom protiv kriminaliteta, osiguranjem stabilnog javnog reda i mira. I ovaj prijem policijskih službenika, koji planiramo, bit će zasnovan na principima zakona o MUP-u i o policijskim službenicima, koji smo donijeli 2019. Ta dva zakona naglašavaju da su kompetencija, struka i sposobnost osnovni kriterij za upošljavanje policijskih službenika.

Radiosarajevo.ba: Da li se status postojećih policajaca može popravljati?

Katica: Što se tiče popravljanja generalnog statusa policajaca, moram istaknuti da smatram i da ću biti stava da ćemo, iako imamo evidentne finansijske i ekonomske posljedice koronakrize, istrajati na očuvanju stečenih prava policijskih službenika i uposlenika MUP- na prošlogodišnjem nivou.

Ubistvo Adisa i Davora

Radiosarajevo.ba: Uskoro će 27 mjeseci od ubistva sarajevskih policajaca Adisa Šehovića i Davora Vujinovića. Zvanično, istraga je u toku. Kako komentirate tu poraznu činjenicu. Možete li javnosti obećati pomake u razotkrivanju ovog slučaja?

Katica: S pozicije ministra MUP-a, koji nema operativne nadležnosti, moram naglasiti da ću u svakom smislu poticati i biti vjetar u leđa svakom nastojanju da se ovo krivično djelo, ubistvo naših kolega što prije istraži i da se ubice privedu pravdi.

Moram podsjetiti da je nadležnost u ovom slučaju, dakle, istraga, u potpunosti u rukama Tužilaštva Kantona Sarajevo. Pripadnici MUP-a svoj dio posla obavljaju u skladu sa zakonom.

No, želim istaći da sam u razgovoru i sa policijskim komesarom i sa policijskim službenicima došao da saznanja da postoji apsolutno opredjeljenje da se ovo krivično djelo što prije istraži i da se ubice privedu pravdi.

Ne postoji, sigurno, zainteresovanija institucija u ovoj državi da se ovo što prije okonča, ne postoji veća odgovonost i veći teret od ovoga predmeta, u kojem želimo istrajati da se dođe do istine. I siguran sam da nikada nećemo stati u tome.

Radiosarajevo.ba: Svjesni ste itekako da nerasvijetljeni slučajevi poput ubistva policajca, ali, evo, Dženana Memića, o kojem se govori zadnjih dana, ostavljaju velike posljedice po sigurnost građana. Kako osigurati da ovakvih slučajeva bude što manje?

Katica: Vrlo je značajno napomenuti da smo svjedoci i ovih dana određenih pomaka u rasvjetljavanju činjenica vezanih za ovaj predmet. S ove pozicije mogu reći da apsolutno podržavam svaki vid otkrivanja svih činjenica koje su relevantne za ovaj predmet. Odnosi se to na utvrđivanje identiteta i privođenja svih osoba koje su na bilo koji način imale neadekvatan, nezakonit uticaj u ovom predmetu.

Najvažnije je da se utvrdi konačna istina putem presude nadležnog suda. Značajno je i da je ovaj predmet predstavljao jednu od osnova za kreiranje novog Zakona o unutrašnjim poslovima i zakona o policijskim službenicima. To je posebno utemeljilo neke institute po pitanju odgovornosti policijskih službenika kao i potrebe za adekvatnom stručnom osposobljenošću i kompetencijama policijskih službenika, koji rade na određenim predmetima.

I svakako da to treba biti osnova za provođenje adekvatnih i na zakonom zasnovanih istraga, čiji je jedini cilj da se onaj koji je stvarno kriv privede pravdi, da se provede krivični postupak na osnovu zakona i dokaza. Definitivno, u takvom slučaju možemo reći da imamo povjerenje u sistem, da se građani mogu osjećati sigurno. Zato ponavljam, da osnovne karakteristike zakona kojeg smo usvojili 2019. pružaju generalnu osnovu za povjerenje građana u policiju, pa i u pravosudni sistem.

Kretanje migranata

Radiosarajevo.ba: Govorili smo o migrantima. Sarajevom se i dalje kreće veliki broj pripadnika te populacije. Čak su i pojedini incidenti vezani za njih. Na koji način djelovati, a u smislu humanosti i načela hospitaliteta, a da se osigura sigurnost građana?

Katica: Jedno od osnovnih pitanja koje sam uzeo sebi u zadatak jeste aktivno sudjelovanje u elementima za koje je nadležan KS u rješavanju pojedinih pitanja koje proizilaze iz migrantske krize. Upravljanje migracijama u Bosni i Hercegovini nije u nadležnosti kantona, već preko Vijeća ministara, države BiH. 

Međutim, to se ne dešava, Vijeće ministara ne upravlja adekvatno ovom migrantskom krizom. Zato posljedice osjećaju građani Kantona Sarajevo i Unsko sanskog kantona. Prošle sedmice i Vlada i Skupština Kantona Sarajevo na tematskoj su sjednici raspravljale o upravljanju migrantskom krizom. Doneseno je 13 zaključaka, od kojih polovina se odnosi na državu BiH, bolje rečeno poziv državi BiH da usvoji kvote migranata za BiH.

Apelovali smo, također, da država usvoji strategiju upravljanja migracijama tako da se ovo pitanje ravnomjerno rasporedi na cijeloj teritoriji BiH.

Tražimo zatim da se formiraju kampovi sa manje migranata, tako da nemamo situaciju, kao što je trenutno u KS da u kampu Blažuj imamo više od 3.000 migranata. A ukoliko imate više od 3.000 ljudi na jednom mjestu to predstavlja osnovu za razvijanje devijantnih ponašanja. Nije ni čudo da u takvim uslovima i sami migranti postaju na neki način uzrok nesigurnosti, kako sami među sobom, tako i u odnosu na građane Sarajeva. Drugi dio zaključaka se odnosi na KS, posebno na MUP KS.

Riječ je o zahtjevu da Kanton podrži MUP kadrovski i u smislu materijalno - tehničkog jačanja i opremanja da bi bili spremniji na situacije kakva je bila nedavno u Blažuju. Također, jedan od zaključaka je i da analiziramo propise koji onemogućavaju policijske službenike da na adevatan način provode zakon. To znači da mora postojati prekršajna i krivična odgovornost migranata, kao i svih građana koji borave u BiH, odnosno u Kantonu Sarajevo. Takva mogućnost bi predstavljala generalnu prevenciju svih oblika nezakonitih ponašanja, a što bi dovodilo do većeg stepena sigurnosti građana. 

Radiosarajevo.ba: Ipak, šta govore Vaša saznanja i statistike, koliko je sigurnosni problem migranata realan, a koliko je "napuhan" u dijelu javnosti i na društvenim mrežama?

Katica: Kada gledamo statističke podatke možemo reći da kvantitativno zaista ne postoji veliki broj krivičnih djela i prekršaja koji su počinili migranti. S druge strane, kada bi analizirali kvalitativni dio krivičnih djela i prekršaja koje su počinili migranti onda imamo sasvim drugu priču. Riječ je o krivičnim djelima koja su drugačije prirode i intenziteta. Izuzetno su zastupljeni elementi agresivnosti, pa i krvni delikti.

 Teško ozljeđivanje se uglavnom dešava unutar migrantske populacije, iako nažalost imamo jedan slučaj ubistva građanina iz KS. To je izuzetak od ovog pravila. MUP KS je brzo rasvijetlio ovo krivično djelo, i to je vrlo bitno.

Postoji, istina, izvjesno napuhivanje ovog problema, ali moramo reći da 3.000 ljudi, migranata na jednom mjestu daje osnovu za razvijanje svih devijantnih ponašanja. To jeste istinski sigurnosni indikator i moramo aktivno tražiti rješenja. 

Prije svega, tražiti od države BiH da izvršava svoje nadležnosti i upravlja migracijama na pravi način.

Borba za bolje društvo

Radiosarajevo.ba: Javnost je svjesna da je razina kriminala i korupcija je takva da se to teško može podnijeti, što ostavlja maligne posljedice po povjerenje građana u institucije. Kako se boriti s tim izazovima?

Katica: Svakako da je pitanje borbe protiv korupcije jedno od najvažnijih pitanja za državu BiH, za naš sistem, da je neophodno izgraditi sve kapacitete kako bi se uspješno borili protiv te pojave. Prvenstveno, ti kapaciteti trebaju biti preventivne prirode. Mi u KS, što je za svaku pohvalu, imamo Ured za borbu protiv korupcije, koji upravo na tim preventivnim osnovama, ali i putem krivičnog prijavljivanja nadležnim tužilaštvima vrši tu funkciju.

Mogli ste se uvjeriti da je MUP KS dio tog nastojanja, želje da se borimo protiv korupcije. MUP KS je imao u saradnji sa Tužilaštvom, i jednu od zapaženijih akcija na suzbijanju ovog vida kriminaliteta u okviru MUP-a KS.

Svakako je za pohvalu ovakvo nastojanje i ono pokazuje način na koji se treba boriti protiv korupcije. Treba eliminisati svaku mogućnost korupcije u svojim redovima, što je MUP KS i pokazao, a onda se boriti protiv korupcije u društvu na svaki način.

Mi ćemo i dalje u okviru MUP-a KS graditi preventivne kapacitete, da u budućnosti svaki policijski službenik na svojoj opremi ima kameru, koja bi u suštini bilježila sve što se dešava prilikom izvođenja aktivnosti, a što predstavlja vrlo važnu karakteristiku prije svega borbe protiv korupcije.

Radiosarajevo.ba: Koliko rad pravosuđa predstavlja problem u uvjerenju dijela javnosti - da policija hapsi, a pravosuđe oslobađa? Koliko tu nedostaje i treba sinergije?

Katica: Upravo je sinergija pravi odgovor na ovo pitanje. Veća saradnja, bolja komunikacija između Tužilaštva i Uprave policije MUP-a KS sigurno predstavlja način rješavanja problema i sticanja povjerenja javnosti. Ja potičem proaktivnu komunikaciju i saradnju sa kantonalnim Tužilaštvom, nastojimo da se kreiraju, predlažu potrebna rješenja, kako ne bi dolazilo do problema u saradnji.  

Mi smo na istom zadatku borbe za zdravije društvo. Na taj način otklanjaćemo stara, uvriježena mišljenja. Istina je, postoji određeni rivalitet između tužilaštva i policije, ali to može biti i kvalitet u radu. Mi treba da se nadopunjujemo, da naš zajednički rad rezultira dobrim istragama i dobrim presudama.