Kulturni događaji koji su obilježili 2025. godinu

Zahvaljujući prije svega kulturnim radnicima i entuzijastima, godina iza nas na polju kulture i umjetnosti donijela je nekoliko zaista sjajnih momenata, ali i niz izazova koji su otvorili važna, pa i bolna pitanja o statusu kulture i umjetnika u Sarajevu.

Sarajevo Film Festival ponovo je bio centralni kulturni događaj koji je gradu donio međunarodnu vidljivost, dok su pozorišta poput Narodnog pozorišta Sarajevo, Kamernog teatra 55 i SARTR-a realizirala zapažene predstave.

No, krenimo redom.

Internacionalni teatarski festival MESS

Internacionalni teatarski festival MESS 2025. godine realizirao je svoje 65. izdanje, a ugostio je devet predstava u takmičarskoj selekciji, jednu MESS Premijeru u okviru programa All Inclusive, tri predstave na Malom MESS-u, debatu mladih o teatru, program Dramadžiluk koji je predstavio šest savremenih dramskih tekstova u formi scenskih čitanja, te je održan razgovor o empatiji u teatru i svijetu oko njega.

Održan je i performans o Gazi u okviru Sarajevskog paviljona Gaza Bijenale. Zlatni lovorov vijenac za doprinos umjetnosti teatra uručen je Zijahu Sokoloviću i promovirano je treće izdanje njegove knjige Glumac…je glumac…je glumac. Žiri portala Radiosarajevo.ba odlučio je da nagradu Sound of MESS dobije predstava BLANK nastala po istoimenom romanu Feđe Štukana.

Festival je ugostio produkcije iz Španije, Belgije, Rumunije, Litvanije, Hrvatske, Slovenije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Bosne i Hercegovine.

Sarajevo Film Festival

U Sarajevu je u augustu održan 31. Sarajevo Film Festival. Festival je otvorio bosanskohercegovački film Paviljon reditelja Dine Mustafića. Sa svjetskom premijerom u Narodnom pozorištu i paralelnim prikazivanjem na ukupno šest festivalskih lokacija Open Aira, film je privukao veliku pažnju, a ispraćen je dugotrajnim aplauzima i ovacijama.

U Sarajevu je za vrijeme trajanja Festivala prikazano ukupno 227 filmova i serija iz 65 zemalja, raspoređenih u čak 22 programske selekcije.

Srce Sarajeva za najbolji film pripalo je ostvarenju Wind, talk to me (Vjetre, pričaj sa mnom), reditelja Stefana Đorđevića. Glumačke zvijezde Stellan Skarsgård, Ray Winstone i Willem Dafoe, kao i slavni italijanski reditelj Paolo Sorrentino nagrađeni su prestižnim priznanjem Počasno Srce Sarajeva.

Female Art Rising festival

Važno je da spomenemo i mladi FAR festival koji je u 2025. godini doživio svoje drugo izdanje. Riječ je kulturno-umjetničkom festivalu koji organizira udruženje Kontakt, u cilju afirmacije umjetnosti koju stvaraju žene. Prošlogodišnje izdanje festivala okupilo je gošće i goste iz Sjeverne Makedonije, Kosova, Srbije, Hrvatske, Sirije/Švedske i Bosne i Hercegovine.

Kroz različite razgovore i masterclass sesije svoje radove su predstavili književnice Rumena Bužarovska, Lana Bastašić, Lejla Kalamujić, Adisa Bašić, Nikolina Todorović, Marija Ratković, dizajnerica Ena Dujmović, dramaturginja Doruntina Basha, filmski montažer Vladimir Gojun, producentica Neal Raimi, istraživačice u oblasti socijalne pravde, rodnih politika i aktivizma Selma Zulić Šiljak i Ana Pejović, te aktivistica za ljudska prava iz Sirije Doaa Al Zamel.

Predstave koje su nas osvojile

U Sarajevskom ratnom teatru u januaru 2025. godine premijerno je izvedena predstava Svijet i sve u njemu prema romanu Aleksandra Hemona The World and All That It Holds, a u režiji Selme Spahić. Svijet i sve u njemu je višejezični, polifoni, uzbudljivi ep o ljubavi i izbjeglištvu. Nastala prema romanu Bejturan i ruža Aleksandra Hemona predstava prati jednu od najljepših ljubavnih priča u savremenoj književnosti, o dvojici sarajevskih regruta Rafaelu Pinti i Osmanu Karišiku, koji se upoznaju na frontu tokom Prvog svjetskog rata i zaljubljuju jedan u drugog.

U razgovoru za portal Radiosarajevo.ba rediteljica Selma Spahić govori o životu predstave, njenom značenju, teatru kao utočištu i oružju, o ljubavi kao protusili nasilju i o tome zašto vjeruje da umjetnost može iscijeliti ono što stvarnost razori.

U Narodnom pozorištu Sarajevo prošle godine praizvedena je dramska predstava Sarajevski trgovac autora Igora Štiksa, u režijskoj postavci Michala Dočekala. Tekst Sarajevski trgovac autora Igora Štiksa, koji je jedan od najnagrađivanijih i izvođenijih bosanskohercegovačkih pisaca, napisan je posebno za Narodno pozorište, a ista govori o jednoj knjizi (Hagadi) i njezinim hrabrim spasiocima koji su se zbog te malene knjige kockali s vlastitim životima, jednom lošem trgovcu koji će zavoljeti teatar i jednom uspješnom trgovcu nezainteresiranom za taj "cirkus", ali čiji će dom (baš kao Despića kuća) postati ishodište pozorišta u Sarajevu.

U Narodnom pozorištu Sarajevo u 2025. godini gledali smo i prvi bosanskohercegovački mjuzikl Sarajevo, moje drago autora libreta i kompozitora Zlatana Fazlića Fazle, pod dirigentskom palicom Ranka Rihtmana, u režiji Dine Mustafića.

U mjuziklu je izvedeno dvadeset kompozicija uz sudjelovanje velike glumačke ekipe vrhunskih domaćih pozorišnih umjetnika i članova dramskog ansambla NPS-a, Baleta NPS-a, hora Opere NPS-a uz pratnju benda sastavljenog specijalno za ovu produkciju i članovi plesnog kluba "Fresh Generation".

Na sceni Pozorišta mladih gledali smo predstavu Škrtac, u režiji Adisa Bakrača. Moliereov komad, koji ne gubi na aktuelnosti, bavi se univerzalnim temama pohlepe, škrtosti i porodičnih odnosa iskvarenih opsesijom novcem.

"Imam osjećaj da društvo nikad više nije bilo opsjednuto materijalnim stvarima, evo ako to uporedimo s današnjim konzumerizmom i potrebom da posjedujemo što više stvari, sve što nam se prodaje na društvenim mrežama, ta potreba da na istim prikažemo koliko imamo… zato Škrtac ne gubi svoju aktuelnost i vjerovatno će biti zanimljiv i generacijama koje dolaze", kazala je glumica Ivana Vojinović za portal Radiosarajevo.ba.

Na sceni Kamernog teatra 55 u martu je premijerno izvedena predstava Blank nastala po istoimenom romanu bosanskohercegovačkog glumca Feđe Štukana.

Iskrena i nevjerovatna priča o čovjeku koji u prvom licu pripovijeda o paklu kroz koji je prošao ispričana veoma čisto, otvoreno i bez uvijanja, ostavlja sve gledatelje bez daha. Dodajmo da je ovo predstava za koju se zaista tražila karta više.

Glavni grad Bosne i Hercegovine postao je bogatiji za još jedno pozorište. U Sarajevu je 27. decembra, premijernom izvedbom predstave Snajper Damira Karakaša, u režiji Dine Mustafića, zvanično počeo s radom Teatar 071, novoosnovano alternativno pozorište u Sarajevu.

Premijera je izvedena u Multimedijalnom centru kulture CZK, u intimnom prostoru smještenom u stanu u ulici Sime Milutinovića, koji će ubuduće biti stalna adresa Teatra 071.

Teatar je osnovao glumac Senad Alihodžić, s idejom stvaranja slobodnog, politički nezavisnog i umjetnički hrabrog prostora.

Važno je spomenuti i da je uspješni roman bosanskohercegovačkog pisca Damira Ovčine Kad sam bio hodža u 2025. godini doživio dramsku premijeru i to u Historijskom muzeju BiH.

Roman Kad sam bio hodža govori o zločinima Vojske RS i paravojnih formacija na Grbavici, sarajevskom naselju koje je tri godine bilo izolovano od ostatka grada. Odmah nakon izlaska je osvojio čitatelje u Bosni i Hercegovini, ali i van njenih granica, te vremenom stekao status književnog remek-djela, zbog čega je i sama predstava izazvala veliku pažnju.

Bookstan

Bookstan je prošle godine realizirao svoje 10. izdanje pod Pod nazivom "Deto(nacija)". Neki od gostiju Festivala i autori koji su se predstavili ovdašnjoj publici su Senad Avdić, Amila Smajović, Darko Cvijetić, Predrag Finci, Mitja Čander, Funda Özlem Şeran, Adisa Bašić, Nathan Thrall, Senka Marić, Slobodan Blagojević, Ahmet Ümit, Judith Hermann...

Tokom trajanja Međunarodnog festivala književnosti Bookstan upriličeni su i razgovori o djelu Derviša Sušića, Marka Vešovića, Hadžema Hajdarevića, Jasmine Musabegović, Gorana Simića i drugih.

Sarajevska filharmonija

Sarajevska filharmonija i 2025. godine pružila je bogat repertoar svojoj vjernoj publici pažljivim odabirom programa, vrhunskim gostujućim solistima i predanim radom muzičara.

Podsjetimo samo: koncert pod nazivom 'Love', renomirana poljska umjetnica i gitaristica Bianka Szalaty i jedan od najrespektabilnijih koncerata iz domene gitarističke literature Concierta de Aranjueza Joaquina Rodriga, kao i spektakularan koncert hora Opere NPS i Sarajevske filharmonije Simfonija Sarajeva.

Ne zaboravimo i da je Sarajevska filharmonija uveličala svečano obilježavanje 30. godišnjice Daytonskog mirovnog sporazuma u SAD-u.

Balet Fest

Balet Fest Sarajevo, jedan od najprepoznatljivijih kulturnih događaja u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, i 2025. godine donio je publici spoj tradicije i savremenosti, domaćeg i međunarodnog baletnog izraza.

Festival koji već godinama okuplja vrhunske umjetnike sa regionalne i europske scene, postao je svojevrsna platforma za promociju baletne umjetnosti, ali i prostor gdje se susreću iskustvo, inovacija i nove generacije igrača.

Dodajmo i da je prošlogodišnji Balet Fest posvećen legendarnom solisti, koreografu i pedagogu baleta Nedžadu Potogiji. Njegova elegancija i strast obilježila je generacije baletnih umjetnika u BiH.

Modul memorije

U Sarajevu je 5. aprila 2025. godine otvoreno jubilarno 30. izdanje Modula Memorije, jednog od najstarijih kulturoloških programa posvećenih kulturi sjećanja u ovom dijelu Europe.

U okviru ovog događaja, organizovan je program posvećen fotografu Paulu Loweu, jednom od laureata Nagrade za doprinos očuvanju kulture sjećanja, a tom prilikom je premijerno prikazan intervju sa Loweom o njegovom životu i umjetničkom djelovanju, a koji je snimio i producirao Džemil Hodžić, pokretač projekta Sniper Alley.

Kao centralni događaj otvaranja Modula Memorije, uprilličena je dodjela Nagrade za doprinos očuvanju kulture sjećanja ovogodišnjoj laureatkinji, književnici Feridi Duraković.

Muzeji i izložbe u Sarajevu

U čast 70. godišnjice premijere filma Hanka (1955) i njegove predfestivalske projekcije u digitaliziranoj verziji na Sarajevo Film Festivalu u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti ljetos je otvorena izložba HANKA, kustosice Ifete Lihić. U 2025. godini Historijski muzej Bosne i Hercegovine obilježio je 80 godina djelovanja, u sarajevskim galerijama Charlama Depot i Collegium Artisticum održano je Bijenale vizualnih umjetnosti SubDokumenta Sarajevo 2025.

Povodom obilježavanja 30. godišnjice genocida u Srebrenici, u sarajevskoj Vijećnici početkom jula postavljena je velika izložba Safeta Zeca Suze i molitva. Postavka jednog od najeminentnijih bosanskogercegovačkih umjetnika sastoji se od radova iz nekoliko njegovih izuzetno upečatljivih stvaralačkih ciklusa: Suze, Molitva, Egzodus i Zagrljaji.

"Moja djela su nastala iz tuge, tišine i potrebe da dam doprinos istini, da se ljudska patnja ne zaboravi. U djelima iz ciklusa Zagrljaji, Suze, Molitva i Egzodus, govore tijela – majki, djece, ljudi koji odlaze, ali ostavljaju trag. Pokušavam da zabilježim taj 'trag' svojim djelima", objasnio je Zec.

Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine obilježio je 137. rođendan, a u Umjetničkoj galeriji osvojila nas je izložba 'The Zanat Ten'. Adnan Hamidović Frenkie, predstavio se u maju prvom samostalnom izložbom pod nazivom "Chapters" u sarajevskoj Galeriji suvremenih umjetnosti Manifesto.

Na Vilsonovom šetalištu 2025. godine službeno je obilježen početak izgradnje Muzeja savremene umjetnosti Ars Aevi, jednog od najznačajnijih kulturnih projekata u Bosni i Hercegovini. Ovaj dugoočekivani događaj označava ostvarenje vizije koja traje više od tri decenije.

U Vijećnici je krajem decembra otvorena izložba XANTEA 2502 samoukog i sjajnog umjetnika Rikarda Druškića. Za portal Radiosarajevo.ba Druškić je govorio uoči otvorenja izložbe, pričao je o sudaru vremena, ličnim lomovima i rastu tokom višegodišnjeg stvaralačkog procesa, odgovornosti umjetnika, granici između autora i publike, te o XANTEI kao ogledalu u kojem se prelamaju i pojedinačno i univerzalno.

Kulturni događaj godine

Među najznačajnije kulturne događaje koji su obilježili 2025. svakako se ubraja promocija knjige Mali roman o tišini, novog djela slavnog bh. književnika Semezdina Mehmedinovića, te razgovor priređen tim povodom u nedjelju, 28. decembra, u Sarajevskom ratnom teatru (SARTR).

Mehmedinović je o autobiografskom ostvarenju, "životu na 17 adresa u Americi", Sarajevu, novim knjigama, književnosti i jeziku, savremenicima i izazovima..., na sceni SARTR-a razgovarao s urednikom Selvedinom Avdićem. Bio je to istinski privilegij za pobornike kulture u glavnom gradu na samom kraju godine.

Više čitajte na linku OVDJE.

Kamo dalje?

Gore navedeni događaji realizovani su prije svega kulturnim radnicima i entuzijastima, te vjernoj publici. Krajem godine, tačnije 21. decembra javnost je saznala da je Muzej književnosti Bosne i Hercegovine na rubu opstanka.

Govoreći za portal Radiosarajevo.ba, direktorica Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH Šejla Šehabović potvrdila je kako su radnici posljednju platu dobili u julu ove godine, a objasnila je i uzrok ovakve situacije.

"Što se tiče toga ko je kriv: kriv je Dejtonski mirovni sporazum. 30 godina muzej funkcionira bez stalnog izvora finansiranja, jer nijedan nivo vlasti ne prihvata odgovornost i osnivačko pravo. U zadnjih nekoliko godina i povremeni izvori finansiranja uvode zabrane da novac osvojen za projekte po Javnim pozivima trošimo, barem u minimalnom procentu, na bilo kakva davanja radnicima.

Dakle, od općinskog, gradskog, kantonalnog do federalnog i državnog nivoa vlasti - u svim Javnim pozivima za kulturu, koliko god novaca da dobijemo, ne smijemo ga trošiti na plaće naših zaposlenika. Smijemo izvoditi projekte, štampati knjige, uređivati prostor, kupovati opremu, praviti naučno-istraživačke poduhvate, producirati izložbe, gostovanja, promocije i događaje, za sve to smijemo davati honorare saradnicima koji nisu naši zaposleni - ali naši radnici iz toga ne smiju biti plaćeni", kazala je Šehabović za Radiosarajevo.ba.

Navela je da ih je iz ovog problema donekle spasila Skupština KS, čiji su zastupnici jednoglasno, na prijedlog ministra kulture i sporta KS, glasali da se usvoji Lex specialis, kojim se dozvoljava navedenom ministarstvu da se Muzeju, na ime plaća i režijskih troškova, da određeni iznos koji oni ne smiju potrošiti da izmire plaće zaposlenika.

"Time je Ministarstvo kulture i sporta preuzelo na sebe obavezu sufinansiranja Muzeja. To je bukvalno najviše što je ijedan nivo vlasti u Bosni i Hercegovini ikada uradio za ovaj muzej u posljednjih 30 godina.

Problem sa našim plaćama u ovoj godini je nastao jer nema dovoljnog priliva novca u Kanton Sarajevo - dakle, ugovor koji smo potpisali ne može se do kraja realizirati, jer nedostaju sredstva. Mi u ovom trenutku možemo samo čekati priliv tih sredstava, jer iz drugih projekata ne smijemo isplaćivati plaće a od vlastitih sredstava smo iscrpili sve što smo mogli finansiratii za ovu godinu", objasnila je naša sagovornica.

Podsjetimo, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH spada u grupu sedam institucija od državnog značaja čiji pravni status nije riješen od završetka agresije na Bosnu i Hercegovinu.

Nekoliko dana kasnije, stigao je novi udarac. Oglasila se Jasmila Žbanić, najbolja bosanskohercegovačka rediteljica koja je pokrenula kampanju prikupljanja sredstava za snimanje nastavka filma Quo vadis, Aida?.

Rediteljica je navela da je film Quo vadis, Aida? Dio koji nedostaje doveden u pitanje jer je moguće da izgubi već osigurana sredstva iz europskih fondova.

"Nažalost, dugotrajna blokada Fondacije za kinematografiju, uz potpunu nesposobnost vlasti da je riješi, dovela je do gotovo zastoja filmske produkcije u Bosni i Hercegovini. Filmovi se više ne snimaju – osim onih finansiranih prije izbora ili amaterskih projekata. Zbog ove situacije naš film je doveden u ozbiljnu opasnost da izgubi već osigurana sredstva iz europskih fondova. Zbog toga smo prisiljeni pokrenuti crowdfunding kampanju- iako to za nas nije lak korak", poručila je Žbanić.

Potom je Međunarodni teatarski festival MESS uputio javno pismo povodom budžetske politike prema ovoj instituciji. Pismo je potpisao Nihad M. Kreševljaković, direktor J.U. MESS-a.

"Međunarodni teatarski festival MESS više od šest decenija predstavlja jednu od ključnih kulturnih institucija Sarajeva, Bosne i Hercegovine i šire regije. Njegov međunarodni ugled, kontinuitet i umjetnički standard nisu rezultat povremenih odluka, već dugotrajnog razumijevanja kulture kao javnog dobra i prostora slobodne, kritičke misli.

U tom kontekstu, smanjenje programskih sredstava J.U.MES-a u novom prijedlogu budžeta Kantona Sarajevo izaziva ozbiljnu zabrinutost. Iako se zbog povećanja osnovice za plaće to smanjenje ne vidi u ukupnom zbirnom iznosu, budžet Festivala je na programskim stavkama umanjen za više od 100.000 KM. Upravo ta sredstva čine osnovu umjetničkog sadržaja, međunarodnih saradnji i produkcijskih standarda festivala. Uprkos nastojanjima da se o ovim pitanjima razgovara kroz direktnu i institucionalnu komunikaciju s nadležnim ministarstvom, takav razgovor do trenutka pisanja ovog obraćanja nije bio moguć", naveo je Kreševljaković 26. decembra.

Dodao je i da Festival MESS nije samo godišnja manifestacija. J.U. MES je, između ostalog, prva javna ustanova koja je sistemski razvila programe kulture sjećanja kroz Modul Memorije, afirmirajući Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu kao važno mjesto umjetnosti koja nastaje iz radikalnih historijskih iskustava i etičke potrebe za pamćenjem.

I tu nije kraj, novca nema ni za važan festival kulture. Naime, Gorčin Dizdar, počasni predsjednik Upravnog odbora Festivala Gorčin Dizdar oglasio se na društvenim mrežama i naveo da mu je službenica u Ministarstvu kulture i sporta KS pojasnila da Kanton trenutno nema novca da izvrši obaveze.

"Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo je prije nekoliko mjeseci velikodušno razdijelilo grantove i potpisalo ugovore sa korisnicima, ali su zaboravili jednu sitnicu - izvršiti obećane uplate! Odgovarajući na moj poziv, ljubazna službenica ministarstva mi je objasnila da kanton jednostavno nema para, a kad će ih biti - ne zna se.

Naravno, niko nije smatrao da bi korisnike, koji su obećani novac već potrošili u realizaciji svojih projekata, o tome trebalo barem službeno obavijestiti", napisao je, između ostalog, Dizdar.

Ali, ni tu nije kraj.

"Bilo bi uzaludno, a vjerovatno i nemoguće, nabrojati sve propuste, greške i štetne odluke koje su Federalna vlada i Federalno ministarstvo kulture i sporta u protekloj godini napravili prema bosanskohercegovačkoj kinematografiji. Ono što je, međutim, neupitno i egzaktno jeste rezultat takve politike", saopćeno je 31. decembra iz Udruženja rediteljica i redatelja u BiH.

Zadnji dan u godini saznali smo da će 2025. ostat upisana kao "najgora godina u istoriji bh. kinematografije". Kako su saopćili filmaši, u Federaciji Bosne i Hercegovine u filmsku produkciju je sistemski uloženo – slovima i brojem – nula konvertibilnih maraka.

Na početku 2026. godine ostaje jedno ključno pitanje: šta ćemo uopće obilježavati ako svi nivoi vlasti svojim odlukama i nečinjenjem već danas ugrožavaju uslove za opstanak kulture?!