Psiholog Dženan Skelić: I zatvor s najmilijima je zatvor

Radiosarajevo.ba

S obzirom na to da nas izolacijske mjere dovode u situaciju da kontinuirano provodimo 24 sata sa članovima naše obitelji, a posebno djece, čini se primjerenim par savjeta o tome kako upotrijebiti to vrijeme na pravi način, da se zbližimo, da zajedno rastemo, da se bolje upoznamo i da otkrijemo prave vrijednosti i ljepotu jedni u drugima.

Piše: prof. dr. Dženan Skelić 

Stoga, evo, nekoliko uputa:

Dijelovi iz poglavlja o "Porodici, djeci i odgoju", knjige "Psihologija svakodnevice" (Planjax): 

Budite oslonac djeci

Odgajanje higijenskih navika kod djece je temelj budućih radnih navika. Ukoliko dijete nije usvojilo higijenske navike, nije za očekivati da ovlada radnim navikama. Ustrajavajte stoga na higijenskim navikama u najranijoj dobi ne samo na polju lične higijene već i higijene prostora, ishrane itd. 

Jedan od preduvjeta zdravog odrastanja je da roditelji djeci postave jasne, precizne i stabilne granice, odnosno da nauče pravila: šta može, a šta ne i na koji način, u kojoj mjeri, pod kojim uvjetima, u kojim okolnostima i kojim sredstvima, te da ta pravila budu dosljedna. 

Djeca na prvom mjestu trebaju sigurnost odnosno jasan i nedvosmislen osjećaj da smo za njih uvijek i u svakom slučaju tu, kad god i za šta god da zatreba.

Svakodnevno grlite svoje bližnje, govorite im da ih volite, jer će oni od toga rasti, postajati bolji, sretniji i zdraviji ljudi, a i vi ćete biti mirniji jer znate da ste im i rekli i pokazali da ste za njih tu i da ih doživljavate. 

Jedna od najvažnijih osobina koju bi trebali odgojiti kod našeg djeteta jeste: "zahvalnost". Kroz zahvalnost se razvijaju: odanost, brižnost, suosjećanje, privrženost, povjerenje, dosljednost i mnoge druge osobine vrijedne divljenja. Ukoliko, pak, odgojimo nezahvalnog čovjeka, od njega teško možemo očekivati da poštuje bilo koju od univerzalnih vrijednosti. 

Budite puni razumijevanja 

Kažu: "Što je brak duži da su rečenice kraće". Stoga se trudite da od početka braka razvijete naviku da svakodnevno razgovarate sa svojim partnerom, zajednički provodite vrijeme i učestvujete jedno drugome u onim malim stvarima koje čine život. 

Ljudi se udalje tako što bezopasnim smatraju to što se "samo" jedan dan nisu obratili lijepim riječima, osmijehom i komplimentom. Jedan dan lako postane svaki dan. 

Prije svake odluke, koju donesemo u našem životu, trebali bi preispitati u kolikoj mjeri se ona tiče samo nas, a u kolikoj mjeri ona utiče i na živote drugih. Prečesto naše odluke više poremete živote drugih nego naš vlastiti, a ponekada minimalna korist koju mi ostvarimo može proizvesti ogromnu štetu za one koji su povezani sa našim životom. 

Psiholog Dženan Skelić: Kako se nositi sa situacijom u koju nas stavlja epidemija?

Ako hoćeš da te u starosti obilaze tvoja djeca, obilazi u mladosti ti svoje roditelje. Djeca uče posmatrajući nas. 

Najvažnija stvar koju naša djeca trebaju je stabilnost i sigurnost. Ako im to dvoje nismo pružili, priča o tome da smo im dali svu našu ljubav je "šuplja priča". 

Djeci ništa ne znači materijalno dobro dok im na njegov značaj ne ukaže okruženje. Ne treba djecu učiti zadovoljstvu već ih treba poštedjeti pouke iz nezadovoljstva jer je to ono što uče od odraslih pa onda dalje šire među svojim vršnjacima. Razgovor, druženje, zezanje, zabava, razbibriga su ono što djeca prirodno cijene, a onda ih mi naučimo da je to sve bezvrijedno. 

Život u dvoje prečesto prođe kao život "jedno pored drugog", i što je najgore ljudi toga obično postanu svjesni tek kada iz njihovog života odu djeca ili kad odu u mirovinu i onda shvate da ustvari nemaju nekog ni za šutnju, niti za razgovor. 

Budite puni razumijevanja prema vašoj djeci. Pružite im osjećaj da ste uz njih i da ih podržavate. Razgovarajte s njima bez kritike navodeći ih na to da shvate suštinu svojih postupaka i posljedica istih. 

Dajte im do znanja da u vama imaju sigurnost i zaštitu i da vam se kao roditeljima mogu uvijek i za sve obratiti, jer ih vi razumijete i volite bezrezervno. Ne brinite se da će vaša djeca zbog toga postati manje spremna za stvarni život ili razmažena. 

Ostatak svijeta će biti više nego dovoljno kritičan, odbacujući ih bez trunke razumijevanja i podrške. Zato vaša djeca trebaju doživjeti da ste barem vi i dom, mjesto gdje su uvijek dobrodošli i sigurni. 

Najvažniji aspekt roditeljstva svodi se na jednostavno prisustvo u smislu da smo sa našom djecom barem 30 minuta dnevno, ali da smo to vrijeme zbiljski i stvarno za njih tu. 

Što će reći da su neki roditelji po čitav dan kraj djece, ali niti minutu sa njima. 

Naša djeca nose u sebi dio nas utkan primjerom kojem su svjedočili kao što mi nosimo dio naših roditelja koji se urezao u nas jer smo mu kontinuirano svjedočili. Na taj način određene osobine ili navike postaju karakteristika neke obiteljske loze i čine prepoznatljivim njihove članove. 

Kartonska kutija - najbolja igračka? 

Kada smo pod stresom najčešće dodirujemo glavu, lice i kosu jer su to mjesta koja majka dodiruje tješeći bebu. 

Eto, koliko je velika uloga majke u našem životu. Na žalost mnoge majke današnjice nisu svjesne toga koliko svojim postupcima određuju čitav budući život svoje djece. 

Samo 15 minuta zajedničke aktivnosti s djetetom (gdje s njim dijelimo oduševljenje nečim što je njemu važno) vrijedi više nego milion puta ponovljeno volim te, nego tvornica kupljenih igračaka, pa čak vrijedi više nego cijeli dan grljenja... 

Dijete od oca uči poštivati majku, a od majke uči poštivati oca. Kada se muž i žena ne poštuju, neka ne očekuju da će ih njihova djeca poštivati. Za psihu djeteta su međusobna ljubav i poštivanje roditelja važniji od toga koliko ljubavi roditelji pokazuju prema njima. 

Zašto se kaže da je prazna kartonska kutija najbolja igračka koju možemo ponuditi našem djetetu? 

Zato što ona od nas zahtjeva da se uključimo u proces igre jer je to jedini način da potaknemo djetetovu maštu koja će od kutije stvoriti sve što kroz tu interakciju može postati. Hoćete idealne uvjete za razvoj svoga djeteta, umjesto elitnih obdaništa i škola - posvetite mu se! 

Tesla nije išao u obdanište. Imao je kreativnu i zainteresovanu majku.

(Autor je psiholog i profesor na Filozofskom fakultetu u Zenici)

(Sutra: Formule za samopomoć u vrijeme pandemije)

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Najnovije

Podijeli članak