Psiholog Dženan Skelić: Kako se nositi sa situacijom u koju nas stavlja epidemija?

Radiosarajevo.ba
Psiholog Dženan Skelić: Kako se nositi sa situacijom u koju nas stavlja epidemija?
FOTO: Arhiv / Dženan Skelić

Pitanja koja se najčešće postavljaju pred psihologe u ovom dobu Korone su: "Kako se nositi sa svim ovim? Kako ostati priseban i sačuvati razum? Šta raditi u izolaciji i kako ne zaratiti sa članovima obitelji? Kako očuvati mentalno zdravlje ili popraviti ono več nagriženo ovim stresom?".

Stoga sam nastojao da u ovom tekstu ponudim što konkretnije i što svestranije odgovore, kratko i koncizno i sa željom da budem razumljiv svakom čovjeku u potrebi a ovo je zasigurno vrijemo potrebitih.

Piše: Prof. dr. Dženan Skelić

Kao prvo, veoma je važno jasno svima staviti na znanje da se radi o situaciji u kojoj se svi plaše i da je to prirodni mehanizam koji nas štiti, te da ti strahovi nisu plod psihičke bolesti već situacije u kojoj se svi nalazimo i u kojoj je normalno osjećati strah.

Protiv straha se ne treba boriti, pokušavati da ga se zaustavi, iskontrolira ili da se razuvjerimo u to kako je on neopravdan. Takvi postupci dodatno produbljuju strah jer ulazimo u analizu zamišljenih budućih ishoda te se bavimo strahom dajući mu centralno mjesto u našem funkcionisanju.

Strah treba prihvatiti i jednostavno ne obraćati na njega pozornost već nastavljati
sa aktivnostima. Dobar mehanizam za nošenje sa psihičkim problemima je uvijek neka vrsta okupacije. Baviti se nečim. Posebno je dobro raditi nešto korisno, kreativno, komunicirati sa dragim ljudima, igrati društvene igre, jednostavno preusmjeravanje fokusa sa straha i situacije na druge sadržaje. Najopasnije je razviti strah od straha jer tada smo u začaranom krugu iz kojeg je teško izaći.

Druga važna stvar koju treba naglasiti jeste to da ne treba odveć pratiti vijesti oko epidemije.

Pogledati jednu informativnu emisiju na početku i jednu na kraju dana (info od 30 minuta) je sasvim dovoljno. Sve više od toga je štetno jer stvara tenziju, napetost, usmjernost na negativne misli, fantaziranje o lošim ishodima što sve daje dodatnu dinamiku i energiju za loše psihičko stanje jedinke ali i njenog okruženja jer takvom energijom utičemo na svoje supružnike, djecu, roditelje i stvaramo bolesni kontekst obitavanja a on je dobra podloga za razvoj čitavog niza patoloških procesa kako u pojedincu tako i u obitelji.

Treća važna sugestija je: "Ne čitajte raznorazne teorije zavjere niti bilo kakve informacije koje nisu prenijeli mediji pod kontrolom sistema!". Te dezinformacije će vas samo besmisleno opteretiti i odvesti u pravcu zamišljanja strašnijih scenarija nego što realna situacija objektivno podrazumijeva. Uglavnom izmaštamo strašnije ishode od onih koji se realno zgode. Ne maštaj o prijetnji, sagledaj je objektivno kroz ono što o njoj možeš saznati od stručnjak i poduzmi ono što je u tvojoj moći da zaštitiš sebe i svoje bližnje.

Epidemija nije pod tvojom kontrolom i u tvojoj moći ali mjere zaštite jesu. Sa mjerama zaštite ti si preuzeo kontrolu koliko je to bilo u tvojoj moći. To je prostor u kojem ti vladaš. Zagospodari ga jer će ti on dati osjećaj sigurnosti koji sada trebaš i ti i tvoja obitelj. Budi smiren i stabilan jer to trebaš i ti i tvoja obitelj. Stabilnost svakog
člana ćini osnovu osjećaja zbrinutosti svih članova a pogotovo onih najslabijih.
Kako naći smisao u svemu ovome

S obzirom da nas ova sveukupna situacija deprimira, od iznimne je važnosti da pronađemo smisao u svemu ovome i da zadržimo optimizam i nađemo put do toga da budemo sretni i druge u svome okruženju učinimo sretnima. Stoga evo nekoliko uputa iz moje knjige: Dijelovi iz poglavlja "O sreći", knjige "Psihologija svakodnevice"... (u pripremi, u suradnji sa kućom Planjax):

Izvor svekolikog nezadovoljstva, bola i patnje je sadržan u žudnji. Mi uglavnom želimo ono što nemamo i što nam je nedostupno. Uskoro nakon što to dosegnemo, pojavi se nešto novo za čim žudimo. Takav odnos prema životu čini nas nesretnima. Sreća je u tome da budeš zadovoljan onim što imaš, jer obično, vrijednosti onoga što imamo postajemo svjesni tek kada to izgubimo.

Svaki trenutak je pravi trenutak da se slavi život i da se širi radost i sreća oko sebe. Da bi oko sebe širili sreću moramo biti spremni da sebe podjelimo sa drugima. Neki ljudi ne znaju da se raduju jer nisu u stanju da sebe dijele sa drugima, te im smeta sposobnost drugih da budu sretni i veseli i da šire oko sebe pozitivne vibracije. To ne znači da su ti ljudi loši već da ih kroz život nisu naučili drugačije. Pokušajte ih vi naučiti.

Ako razmislimo bit će nam jasno da radost i sreća ne dolaze izvana prema unutra već se razvijaju iznutra prema vani. Nađi razlog za sreću u svojoj nutrini kako bi je poklonio svijetu.

Prihvatiti druge onakve kakvi jesu prvi je korak ka mudrosti. Prihvatiti sebe onakvim kakav jesi prvi je korak ka sreći.

Sreća je nešto što se dešava sada. Izaberi da trenutno budeš sretan.
Naše mentalno zdravlje a time i tjelesno u najvećoj mjeri je ovisno o tome da li u životnim okolnostima i dešavanjima nalazimo smisao ili ne.

Smisao je onaj koji pokreće životne procese a njegov gubitak odustajanje od života jer čovjek koji ne vidi smisao u svome postojanju prestaje da se bori a život je kontinuirana borba. Nas imuni sistem reaguje na (ne)postojanje smisla što često biva presudno za preživljavanje jedinke u suočavanju sa nekom bolešću. Trudi se da uvijek imaš jasnu sliku postojanja smisla u svome životu.

VJERUJ DA JE ON UGLAVNOM SKRIVEN U “MALIM STVARIMA”.

Šta je velika sreća nego trenutak uživanja u malim stvarima? Odgovor da li vrijedimo sadržan je u pitanju da li postoji neko ko je sretan samim našim postojanjem, pa makar to bili mi sami.

Postoje ljudi koji se kada im je loše znaju nasmiješiti ne samo izvana već i unutar najveće dubine svoga bića. Takvi ljudi su nekada proglašavani svetim.
Ako imamo pozitivan odnos prema životu neće nam to samo po sebi donijeti bolje ishode ali ćemo se mi svakako trenutno osjećati bolje. Optimizam donosi elan i energiju u ono čime se bavimo dok pesimizam i jedno i drugo oduzima.

Da bi bili sretni neophodno je da budemo zadovoljni, a da bi bili zadovoljni treba da budemo u stanju prihvatiti stvarnost i doživjeti je kao prostor mogućnosti a ne izvorište frustracije. Put ka sreći počinje u mislima, a ne u zbilji. Misli su te koje oblikuju našu stvarnost da je vidimo u različitim bojama.

Nije sivo uvijek sivo nekada vuče na roze ili plavičasto u umu posmatrača.

OBOJI SVOJ SVIJET SVOJIM MISLIMA...

(Autor je psiholog i profesor na Filozofskom fakultetu u Zenici)

(Sutra: I zatvor sa namilijima je zatvor)

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije