Mini-feljton | Istina pod opsadom: Ko stoji iza napada na Bosnu i Hercegovinu? (IX)

Završni nastavak ovog mini-feljtona vraća nas iz historijskih slojeva u prostor ličnog i kolektivnog preispitivanja: šta smo naučili iz prošlosti i šta smo spremni učiniti s tim znanjem danas. Između velikih narativa i sudbina "malih ljudi", ostaje pitanje odgovornosti – da li ćemo historiju posmatrati kao teret ili kao orijentir. Ovaj dio donosi refleksiju o kontinuitetu bosanskohercegovačkog iskustva, o snazi opstanka uprkos nasilju i zabludama, ali i o potrebi da se iz prošlih borbi izvuče jasna ideja slobode i budućnosti koja neće biti zasnovana na mitovima, nego na stvarnom životu.

Piše: Mr. Đenan Galešić, za Radiosarajevo.ba

Dvadeseti vijek i njegova istorija dio je mog života, i to dio od 28 godina, dok je 21. vijek, 25 godina dio istog životnog trajanja. Moja generacija je dio oba vijeka i oni su dio nas. Prirodno je interesovati se, istražiti, zaključiti, spoznati. Ako se od svega toga dižu ruke zato što se nije upućeno u stvar i prilike, to nije nikakva rezignacija, to ne znači biti cool, to je prosta intelektualna lijenost.

"Bosanska filozofija života"

Naša prošlost ima snažnog odjeka u našoj sadašnjosti, a imaće i u budućnosti, a historija uglavnom nije sitničava i ne bavi se detaljima, ona slika široko, u širokim dekorativnim potezima, ona prosuđuje pojedina razdoblja sintetički, dok je meni u cilju da slikam detalje, da približim bosanskohercegovačkom čovjeku muke kroz koje su prošli naši preci i da te muke i pitanja metnem u današnji kontekst. Jerbo, permanentno širenje znanja o sebi i historiji ove zemlje uzrokovaće da naši potomci znaju kako im je dato nešto vrijedno u nasljeđe.

Zabranjeno preuzimanje teksta bez pismenog odobrenja Redakcije portala Radiosarajevo.ba!

Permanentno širenje znanja o mukama kroz koje su prolazili bosanskohercegovački ljudi, naši preci, ukazaće nam na njihovu odlučnost da oslanjajući se na vlastite snage i neumorni optimizam, ipak preživljavaju. Alternativa aktivnostima koje možemo provoditi i za koje je odgovorna ova generacija je predaja, tj. prihvaćanje i pomirenje sa stanjem koje nam je kao dogma "servirano", umjesto onoga što može biti, onoga koje možemo stvoriti. 

Na tom putu stoji, uskim provincijalnim horizontima spućeno napredno civilizacijsko dostignuće oličeno u "bosanskoj filozofiji života", kao nenametnutom sinkretizmu, koji je bio i ostao historijska šansa Bosne i Hercegovine. Spućeno je to civilizacijsko dostignuće kratkovidnim i neinteligentnim političkim i moralnim glupostima.

Nisu nam baš svijetle perspektive u tom smislu. Ovu našu političku kantu punu vulgarnih, zaostalih, tijesnih stavova i opasnih platformi, punu primitivne romantike i patetike kao najgoreg oblika emocionalizma, te opakih lažnih iskonstruisanih mitova, trebalo bi već jednom proliti kao kantu spirina.

A neprijatelji Bosne i Hercegovine protiv nje su angažovali sve mračne sile koje su mogli angažovati, sva plaćena pera animirali su i naredili da se na nju prospu cisterne tinte i mećave neistina, ponovo su oživili najogavnije zločinačke tradicije i nema nijedne sramote kojom nisu nastojali da njeno ime zaprljaju i sataru, ipak, bosanskohercegovačko ime danas stoji postojano i kao osunčana tepsija uzdiže se nad jutrima Balkana, nad jutrima svoje Bosne i Hercegovine. 

Sjajna sloboda

Iskustvom zadnjeg rata protiv Bosne i Hercegovine kod nas je ovjerena istina da prilike čine ljude, ali i da ljudi mijenjaju prilike. Ovdje su bosanskohercegovački ljudi svojim mesom zaustavili fašističku mašineriju, jer nisu htjeli nestati. Oslobođenje od krvave baštine prošlih ratova, koji su u nama još uvijek živi i koji nas vuku nazad u stradanje, to treba da bude glavnom temom i glavnim zadatkom današnje bosanskohercegovačke inteligencije i dalekovidne napredne političke koncepcije. Ta dalekovidna, napredna politička koncepcija trebala bi da običnom bosankohercegovačkom radnom čovjeku pruži slobodu, slobodu o kojoj se danas na sve strane deklamuje potpuno neselektivno, nejasno.

A treba se zapitati šta bi to danas bosanskohercegovačkom čovjeku predstavljalo slobodu, u najširem smislu tog pojma.

Usudiću se definisati da bi to bila neka lucidna ideja koja se zamišlja u dugim i gluhim zimskim noćima, ideja koja po teškoj i istinitoj bosanskohercegovačkoj stvarnosti baca toplu žućkastu svjetlost kao kandelaber, da će se sve ipak jednog dana pretvoriti u jutro kada intenzivno miriše lipa, kad su prozori po domovima otvoreni, a stolovi puni raznih zijafeta i mirođija, kada nema obdaništa, škole, vojske, brige, fakulteta, dugova, i može se spavati koliko hoćeš i trebaš, može se u krevetu popiti i prva jutarnja kafa.

Tako bi izgledala prava, sjajna sloboda.

Napomena: Knjiga Profili neprijatelja Bosne i Hercegovine (sinteza 20. vijeka) – Bakamlučki eseji o ratu i miru dostupna u knjižarama "Svjetost Commerce" u Sarajevu i Mostaru, te  knjižari "Mutevelić" u Mostaru).

O autoru

Đenan Galešić (Mostar, 1972.), studirao je i diplomirao na Pravnom fakultetu, te magistrirao historiju na FHN, Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru. Polje njegovih akademskih zanimanja i posvećenosti su: historija Bosne i Hercegovine (sa naglaskom na njen pluralni religijski identitet), procesi osvješćivanja naroda zapadnog Balkana u nacijskom smislu, odnos religijskih naslijeđa prema razvoju nacionalnih ideologija na zapadnom Balkanu, te svi oblici postojanja bosanskohercegovačke države u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, sa posebnim akcentom na razobličavenje i razotkrivanje onih aspiracijskih ideologija iz bosanskog susjedstva koje su baza i temelj nastanka pokreta i njihovih nosilaca, kojima su bosanskohercegovačka država i bosanskohercegovački narod, te njegovo vjekovno pluralno postojanje, glavna smetnja u ostvarenju ciljeva: nacijskog homogenog i "čistog" jedinstva, te cijepanje i prisvajanje bosanskohercegovačke historijske državne teritorije.

Galešić je od 1993. godine profesionalno angažovan u obavještajno-sigurnosnom sistemu Bosne i Hercegovine. Oženjen je i otac dva sina. Živi i radi u Mostaru.

* * *

Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Ja mislim" su isključivo lični stavovi autora tekstova i moguće da ne odražavaju stavove redakcije portala Radiosarajevo.ba.