Ja mislim | Dr. Sejo Sušić: BiH više nije "zamrznuti problem"

Usvajanjem Zakona H.R. 5274, poznatijeg kao Zakon o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana, u Kongresu Sjedinjenih Američkih Država, Bosna i Hercegovina (BiH) je ušla u novu fazu međunarodnog političko-pravnog tretmana.

Piše: Dr. Sejo Sušić*

Ovaj dokument nije tek deklaracija dobre volje, već precizno strukturiran strateški okvir kojim Washington jasno poručuje: stabilnost BiH više nije periferno regionalno pitanje, već integralni dio evropske i transatlantske sigurnosne arhitekture.

Suštinska poruka zakona je dalekosežna – Bosna i Hercegovina je suverena država čiji se teritorijalni integritet, ustavni poredak i mir neće prepustiti improvizacijama, etničkim eksperimentima niti geopolitičkim nadmetanjima.

Dejton kao obaveza, a ne prolazna stanica

Zakon H.R. 5274 u potpunosti je usklađen s Dejtonskim mirovnim sporazumom, reafirmirajući ga kao međunarodni ugovor, a ne privremeni politički aranžman. Ključna pravna odrednica je jasna: Dejtonski ustav ne daje pravo na secesiju niti predviđa mogućnost etničkog razdruživanja. Naprotiv, on potvrđuje kontinuitet BiH kao subjekta međunarodnog prava.

Zabranjeno preuzimanje teksta bez pismenog odobrenja Redakcije portala Radiosarajevo.ba!

Posebno je značajno što ovaj zakon izričito odbacuje ideje o razmjeni teritorija ili povlačenju novih etničkih linija na Balkanu. Time se zagovornicima "mirnog razdruživanja" šalje nedvosmislena poruka da su takve politike ne samo neodgovorne već i pravno neodržive u savremenom međunarodnom poretku.

Sigurnost BiH kao američki nacionalni interes

Jedan od najsnažnijih elemenata zakona odnosi se na sigurnosni aspekt. Očuvanje mandata misije EUFOR Althea proglašeno je pitanjem nacionalne sigurnosti SAD-a, uz direktan poziv na jačanje uloge NATO-a i uspostavljanje kriznih mehanizama.

Ovo je jasna opomena svim akterima koji planiraju destabilizaciju: svaki pokušaj narušavanja mira naići će na odlučan institucionalni odgovor, a ne na pasivno posmatranje međunarodne zajednice. Time se drastično sužava prostor za politički hazard i sigurnosne prijetnje koje su godinama kočile napredak države.

Sankcije: Kraj politike bez posljedica

Novi američki zakon dodatno kodificira sankcije protiv pojedinca koji podrivaju ustavni poredak i demokratiju. Ključni zaokret je u insistiranju na individualnoj odgovornosti. Time se narodi i građani oslobađaju uloge talaca političkih elita koje krizu koriste kao pregovarački alat.

U praksi, poruka Washingtona glasi: politika rušenja države više nije opcija bez cijene. Sankcije postaju dugoročni instrument pravne odgovornosti, a ne tek privremena diplomatska mjera.

Zakon je u potpunosti usklađen s praksom Međunarodnog suda pravde, prema kojoj etnička pripadnost sama po sebi ne proizvodi pravo na otcjepljenje. Savremeno međunarodno pravo favorizira unutrašnje samoodređenje – kroz ljudska prava i institucionalnu autonomiju – isključivo unutar postojećih granica. BiH se ovim aktom potvrđuje kao pluralistička država građana i naroda, a ne kao privremeni savez teritorija.

Povećana cijena neodgovornosti

Ovaj zakon ne traži od Bosne i Hercegovine da bira stranu, jer je taj izbor već napravljen Dejtonskim sporazumom i međunarodnim pravom. On ne nameće nove obaveze, ali dramatično povećava cijenu nepoštivanja postojećih.

Za domaće institucije to znači sužavanje prostora za opstrukcije, dok za građane donosi snažniju međunarodnu zaštitu stabilnosti. Bosna i Hercegovina, prema slovu ovog zakona, više nije "zamrznuti problem" već aktivna tačka odbrane evropskih vrijednosti.

*Autor je profesor na Međunarodnom islamskom univerzitetu u Islamabadu na Odsjeku za šerijat i međunarodno pravo

* * *

Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Ja mislim" su isključivo lični stavovi autora tekstova i moguće da ne odražavaju stavove redakcije portala Radiosarajevo.ba