Novi trend u prehrani: Šta je tačno Fibermaxxing?
U svijetu pretjeranih i ne baš toliko činjenicama poznatih trendova na TikToku, fibermaxxing je toliko rijedak da ima smisla.
Kao ključni dio naše svakodnevne prehrane koji utiče na sve, od stabilnog šećera u krvi do redovne, kvalitetne probave, unos dovoljne količine vlakana je od najveće važnosti.
Šta je fibermaxxing?
Fibermaxxing opisuje namjerno uključivanje hrane bogate vlaknima u ishranu, s ciljem dostizanja ili premašivanja preporučenog dnevnog unosa. Sada viralni trend na TikToku, fibermaxxing je postao popularan zahvaljujući količini online videa koji pokazuju prednosti konzumiranja dovoljne količine vlakana, piše Vogue.
Pucnjava u Hrvatskoj: Muškarac ubio jednu ženu, drugu teško ranio
"Fibermaxxing jednostavno znači promišljeno prilagođavanje količine i raznolikosti vlakana koje jedete kako biste podržali mikrobiom i metaboličko zdravlje", kaže Alex Manos, stručnjak za funkcionalnu medicinu.
"Tražim od svojih klijenata da rade na tome da jedu 30 g vlakana dnevno i otprilike 30 različitih biljaka sedmično."
Optimizirajte prehranu: Ovo je 5 namirnica koje mogu pomoći u sprečavanju sijede kose
Međutim, prema riječima Phoebe Liebling , nutricionistice u Bare Biology, ove smjernice nisu ni približno dovoljno nijansirane i ne uzimaju u obzir razliku između topljivih i netopljivih vlakana.
"Zamislite rastvorljiva vlakna kao upijajuću spužvu", objašnjava ona. "Ona uvlače vodu u crijeva i formiraju supstancu nalik gelu koja stabilizuje probavu, reguliše šećer u krvi, djeluje kao prebiotik (hrani bakterije u crijevima), snižava LDL holesterol i omekšava stolicu tako da lakše idemo na toalet", dodaje ona.
Koja su to vlakna?
Primjeri rastvorljivih vlakana uključuju: zob, chia sjemenke, bijela riža, mljeveno laneno sjeme, kuhano korjenasto povrće, tikvice, patlidžan.
S druge strane, nerastvorljiva vlakna su ono što Liebling opisuje kao oštru "četkastu" tvar. To uključuje kore i sjemenke voća i povrća, kao i integralne namirnice poput smeđe riže, tamnog lisnatog povrća, orašastih plodova, sjemenki, kupusnjače i graha.
Glavna razlika između ove dvije vrste vlakana je u tome što se nerastvorljiva vlakna ne rastvaraju u vodi i zbog toga podstiču rad crijevnih mišića i dodaju "volumen i strukturu stolici", objašnjava Liebling.
Jednostavno rečeno, rastvorljiva vlakna pomažu u regulaciji šećera u krvi i holesterola, dok nerastvorljiva vlakna pomažu u održavanju protoka hrane kroz vaš probavni sistem.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.