Može li dugotrajno sjedenje usporiti rad crijeva? Evo šta se događa u organizmu

Većina ljudi zna da dugotrajno sjedenje nije dobro za mišiće, držanje i cirkulaciju, ali se mnogo manje govori o njegovom mogućem utjecaju na probavni sistem. Ako veliki dio dana provodimo za računarom, u automobilu ili na kauču, može li takav način života utjecati i na rad crijeva?

Kretanje je važno za normalnu funkciju probavnog sistema. Crijeva se ne oslanjaju samo na hranu i tekućinu, već i na vlastite mišićne kontrakcije kojima potiskuju sadržaj kroz probavni trakt. Fizička aktivnost može potaknuti pokretljivost crijeva, dok dugotrajna neaktivnost kod nekih ljudi može biti povezana sa sporijim pražnjenjem crijeva i zatvorom.

Jedan od najčešćih problema povezanih s nedostatkom kretanja jeste zatvor. Nedostatak fizičke aktivnosti jedan je od faktora koji mogu doprinijeti zatvoru, piše PubMed. Kada se osoba malo kreće, crijeva kod nekih ljudi postaju manje aktivna, a stolica se može duže zadržavati u debelom crijevu.

To, međutim, ne znači da će svaka osoba koja dugo sjedi automatski dobiti zatvor. Na rad crijeva utiče čitav niz faktora, uključujući količinu vlakana u prehrani, unos tekućine, stres, lijekove, zdravstveno stanje i svakodnevne navike. Dugotrajno sjedenje je samo jedan od mogućih faktora.

Zanimljivo je da čak i jednostavno hodanje može imati pozitivan utjecaj. Fizička aktivnost potiče rad mišića cijelog tijela, a istovremeno može stimulisati prirodne pokrete probavnog sistema. Zbog toga se osobama koje imaju problema sa zatvorom često preporučuje da povećaju nivo svakodnevne aktivnosti. Mayo Clinic među osnovnim mjerama za prevenciju i ublažavanje zatvora navodi redovnu fizičku aktivnost, dovoljan unos tekućine i prehranu bogatu vlaknima.

Problem nije samo u tome što tokom sjedenja ne trošimo mnogo energije. Ako dugo sjedimo, često zanemarujemo i potrebu za odlaskom u toalet. Odgađanje pražnjenja crijeva može dodatno otežati stvaranje redovne navike. Ako se takvo ponašanje ponavlja, stolica može postati tvrđa i teža za izbacivanje.

Dugotrajno sjedenje često ide zajedno i s drugim navikama koje nisu idealne za probavu. Ljudi koji provode osam ili više sati dnevno za računarom mogu imati manje fizičke aktivnosti, neredovne obroke i nedovoljan unos vode. Zbog toga je teško izdvojiti samo sjedenje kao jedini uzrok problema sa crijevima.

Istraživanja objavljena u naučnoj literaturi ukazuju na povezanost između nivoa fizičke aktivnosti i funkcije probavnog sistema. Sistematski pregledi dostupni putem PubMed sugerišu da fizička aktivnost može imati pozitivan utjecaj na simptome zatvora i crijevnu pokretljivost, iako kvalitet i rezultati pojedinačnih studija nisu uvijek jednaki.

Zbog toga stručnjaci ne preporučuju nužno intenzivne treninge kako bi se poboljšala probava. Za većinu ljudi već je korisno prekinuti duge periode sjedenja kratkim ustajanjem, hodanjem ili istezanjem. Nekoliko minuta kretanja svakih sat vremena može biti jednostavan način da se smanji ukupna neaktivnost tokom dana.

Posebno može biti korisna šetnja nakon obroka. Lagano hodanje ne samo da prekida period sjedenja već može pomoći regulaciji šećera u krvi i potaknuti pokretljivost probavnog sistema. Nije potrebno brzo hodati niti se umarati, cilj je jednostavno pokrenuti tijelo.

Važno je ipak znati kada zatvor više nije samo posljedica životnih navika. Ako se pojavi nagla ili dugotrajna promjena u pražnjenju crijeva, krv u stolici, neobjašnjiv gubitak tjelesne težine, jaka bol u stomaku ili povraćanje, potrebno je obratiti se ljekaru.

Dugotrajno sjedenje samo po sebi nije direktan uzrok zatvora kod svake osobe, ali nedostatak fizičke aktivnosti može usporiti rad crijeva i povećati sklonost ka zatvoru. Redovno kretanje, dovoljno vode, vlakna i navika da ne odgađamo odlazak u toalet predstavljaju jednostavne načine da probavni sistem održimo aktivnim.