Crijevne bakterije imaju mnogo veću ulogu u zdravlju nego što mislimo

U ljudskim crijevima živi veliki broj mikroorganizama, među kojima su bakterije najpoznatije i najviše istraživane. Iako ih često povezujemo isključivo s probavom, njihova uloga mnogo je šira. One učestvuju u razgradnji hrane, pomažu u održavanju crijevne barijere, komuniciraju s imunološkim sistemom, a putem različitih signala povezane su čak i s radom mozga.

Zajednica mikroorganizama koja živi u našem probavnom sistemu naziva se crijevna mikrobiota, dok se termin mikrobiom najčešće koristi za zajednicu mikroorganizama zajedno s njihovim genetskim materijalom. Njihov sastav razlikuje se od osobe do osobe, a na njega utiču ishrana, životna sredina, lijekovi, dob i brojne druge okolnosti.

Važan dio probave odvija se zahvaljujući bakterijama

Kada pojedemo hranu, naš probavni sistem razgrađuje hranjive materije i omogućava njihovu apsorpciju. Međutim, određeni dijelovi hrane, posebno neka prehrambena vlakna, ne mogu se u potpunosti razgraditi enzimima koje proizvodi ljudski organizam.

Trending

U Hrvatskoj ulovljena izuzetno rijetka riba: "Posljednji put je viđena 1978. "

Tu nastupaju crijevne bakterije. One fermentiraju dio tih vlakana i pritom stvaraju kratkolančane masne kiseline, među kojima su butirat, propionat i acetat. Ove supstance imaju važnu ulogu u zdravlju debelog crijeva. Butirat, naprimjer, predstavlja značajan izvor energije za ćelije koje oblažu unutrašnjost debelog crijeva.

Pored toga, proizvodi aktivnosti crijevnih mikroorganizama mogu uticati na metabolizam, upalne procese i druge funkcije organizma. Zbog toga se kvalitetna i raznovrsna ishrana, bogata vlaknima, smatra jednim od važnih načina podrške zdravlju crijevne mikrobiote.

Crijevne bakterije učestvuju u radu imunološkog sistema

Veliki dio aktivnosti imunološkog sistema povezan je s probavnim traktom. Crijevna mikrobiota pomaže organizmu da održava ravnotežu između odbrane od štetnih mikroorganizama i tolerancije prema bezopasnim supstancama.

Korisne bakterije mogu otežati naseljavanje štetnih mikroorganizama tako što se takmiče s njima za prostor i hranjive materije, a neke proizvode i supstance koje ograničavaju njihov rast. Istovremeno, učestvuju u razvoju i regulaciji imunološkog odgovora.

Zato poremećaji u sastavu i funkciji crijevne mikrobiote privlače veliku pažnju naučnika. Ipak, važno je naglasiti da promjene u mikrobioti nisu automatski uzrok bolesti. U mnogim slučajevima još nije jasno da li je promijenjen sastav bakterija uzrok određenog zdravstvenog problema ili njegova posljedica.

Veza između crijeva i mozga mnogo je složenija nego što se ranije mislilo

Jedno od najzanimljivijih područja savremenih istraživanja jeste komunikacija između crijeva i mozga, poznata kao osovina crijeva i mozga.

Ova komunikacija odvija se putem nervnog sistema, hormona, imunoloških signala i supstanci koje proizvode mikroorganizmi. Crijeva šalju informacije mozgu, ali i mozak putem nervnih i hormonalnih signala može uticati na rad probavnog sistema i okruženje u kojem žive crijevne bakterije.

Zbog toga stres može uticati na probavu, apetit i rad crijeva, dok se istovremeno istražuje kako mikrobiota može učestvovati u procesima povezanim s raspoloženjem i funkcijama mozga.

Ipak, naučnici još ne mogu sa sigurnošću tvrditi da određena bakterija ili promjena u mikrobioti direktno izaziva anksioznost, depresiju ili druge psihičke poremećaje. Riječ je o složenoj vezi koju istraživanja tek nastoje u potpunosti objasniti.

Ishrana je jedan od najvažnijih načina da podržimo crijevnu mikrobiotu

Sastav crijevne mikrobiote nije nepromjenjiv. Na njega utiču različiti faktori, a među najvažnijima je ono što svakodnevno jedemo.

Prehrambena vlakna predstavljaju važan izvor hrane za određene korisne bakterije. Nalaze se u povrću, voću, mahunarkama, zobi, integralnim žitaricama, orašastim plodovima i sjemenkama. Njihovom fermentacijom nastaju supstance koje doprinose normalnom funkcionisanju crijeva.

Istraživanja pokazuju da povećan unos određenih vrsta vlakana može uticati na zastupljenost pojedinih bakterijskih grupa, poput bifidobakterija i laktobacila. Ipak, ne djeluju sve vrste vlakana jednako, a reakcija može zavisiti i od početnog sastava mikrobiote.

Fermentirane namirnice, poput jogurta, kefira i određenih vrsta kiselog kupusa, također mogu biti dio raznovrsne ishrane. Neke od njih sadrže žive mikroorganizme, ali nije opravdano pretpostaviti da će svaki fermentirani proizvod imati isti učinak na zdravlje.

Stručnjaci zato uglavnom preporučuju raznovrsnu ishranu s dovoljno biljnih namirnica, umjesto oslanjanja na jednu posebnu namirnicu ili dodatak prehrani.

Probiotici nisu univerzalno rješenje za sve probavne tegobe

Kada se govori o crijevnim bakterijama, često se spominju probiotici. Riječ je o živim mikroorganizmima koji, kada se unose u odgovarajućim količinama, mogu imati određenu zdravstvenu korist.

Međutim, njihov učinak zavisi od konkretne vrste i soja mikroorganizma, doze, zdravstvenog stanja osobe i razloga zbog kojeg se koriste. To znači da jedan probiotički preparat ne mora imati isti učinak kao drugi, niti postoji jedan proizvod koji je podjednako koristan za sve.

Zbog toga probiotike ne treba posmatrati kao obaveznu svakodnevnu terapiju niti kao zamjenu za uravnoteženu ishranu. Njihova primjena ima smisla u određenim situacijama, ali izbor preparata treba prilagoditi konkretnom problemu i savjetu zdravstvenog stručnjaka.

Crijevne bakterije, dakle, nisu samo pomoćnici u varenju hrane. One su dio složenog sistema koji učestvuje u održavanju zdravlja, od rada crijeva i imunološke odbrane do komunikacije s mozgom. Iako nauka još istražuje brojne detalje njihovog djelovanja, već sada je jasno da raznovrsna ishrana, posebno ona bogata prehrambenim vlaknima, predstavlja jedan od najjednostavnijih načina da podržimo njihovu ravnotežu.