U Poljskoj otkrivena grobnica s 450 obezglavljenih "vampira", u ustima su imali neobičan predmet

Masovna grobnica u kojoj je pokopano više od 400 navodnih vampira otkrivena je tokom cestovnih radova u Poljskoj.

Do jezivog otkrića došlo je u selu Luzino na sjeveroistoku zemlje, a dosad je potvrđeno oko 450 pronađenih kostura čije su glave odsječene i položene između nogu, a u ustima im je bio novčić.

Riječ je o praksi koja je bila uobičajena u 19. stoljeću te se vjerovalo da se tim postupkom otklanja "vampirska kletva".

Arheolog Macej Stromski rekao je kako je ovo otkriće masovne grobnice onih za koje se vjerovalo da su nakon smrti izlazili iz grobova, pa su im mještani rezali glave kako bi ih spriječili u daljnjem nastojanju da se "bude iz mrtvih", piše Daily Mail, navodi Jutarnji, podsjećajući da su slična otkrića zabilježena u Poljskoj i lani.

Među tijelima su pronađeni i kosturi žena "vampirica". U njenom naručju pronađena je lubanja malenog djeteta. Također, u oko trideset posto grobnica pronađene su "ograde", odnosno cigle oko mrtvačevih nogu, ruku i glave. izgleda kako ne bi pobjegao.

Još u 17. stoljeću arheolozi su u selu Pien također pronalazili "vampirske" leševe, jedan od njih. Žena, imala je svilenu kapu, što je ukazivalo da je bila iz višeg staleža.

List podsjeća da mit o "nemrtvima" dolazi iz Središnje Europe, a prvi tragovi datiraju još iz 11. stoljeća. Osnova mita, o kojem je napisano na stotine romana, snimljeno stotine filmova i serija među kojima je svakako najpoznatiji Drakula Brama Stokera, zatim cijeli serijal Ann Rice, pa Sumrak Saga...jeste da mrtvi ustaju iz grobova pretvarajući se u krvožedna čudovišta koja teroriziraju žive.

Vampiri u Bosni

U emisiji Galileo Mystery, koja se bavi pojavama na granici mogućeg, njemačka TV kuća ProSieben emitirala je prije nekog vremena prilog o vampirima. Između ostalog bilo je govora o nezaobilaznom grofu Drakuli, a u prilogu je kao jedna od zemalja gdje su zabilježeni prvi slučajevi vampirizma spomenuta naša Bosna i Hercegovina.

Prema tvrdnjama autora priloga, 1731. godine u mjestu Međeđa kod Višegrada zabilježen je jedan od najranijih slučajeva vampirizma. Sve je počelo iznenadnom smrću 14 osoba. S obzirom na to da smrtnim slučajevima nije prethodila nikakva bolest, mještani su ih pripisali vampirima. Navodno su u namjeri da se uvjere u svoje tvrdnje nakon nekoliko dana otkopali grobove i u njima pronašli netaknute leševe!

U prilogu nisu ponuđeni neki konkretniji detalji koji bi potkrijepili ovu priču iz Međeđe, ali su predočeni pisani dokumenti o balkanskim vampirima iz vremena austro-ugarske vladavine koji se nalaze u gradskom arhivu u Beču.

Istraživala ih je njemačka psihologinja Sibel Balta, koja se godinama bavi proučavanjem misterija vezanih uz vampire. Ona je pojasnila da se dokumenti odnose na srbijansko selo Kišeljevo i bosansko mjesto Međeđa, gdje je u 18. stoljeću zabilježeno više nerazjašnjenih smrtnih slučajeva. Prema dostupnim zapisima, austro-ugarski liječnici su se po carevom nalogu više pozabavili slučajevima u Kišeljevu i na inzistiranje mještana otkopali grobove za koje su tvrdili da kriju vampire.

Balta navodi da dokumenti sadrže nevjerojatne detalje. U njima je navedeno da su liječnici ekshumirali leševe za koje su ustvrdili da su izgledali netaknuto i neoštećeno. Prema njihovim izvještajima koža im je bila ružičasta, a u ustima su otkrili tragove krvi. Liječnici su zabilježili da su leševi izgledali kao da su živjeli poslije smrti. S obzirom na to da liječnici u to vrijeme nisu imali objašnjenje za ono što su vidjeli, došli su do istog zaključka kao i mještani, te su i u službenom izvještaju podržali tezu da su pokojnici bili žrtve vampira.

Čak su i odobrili ritual probadanja mrtvaca glogovim kolcem, što se u to vrijeme smatralo efikasnim lijekom protiv vampira.

Međutim, dr. Balta navodi da je i sama istražujući priče o vampirima, danas skoro 300 godina nakon ovih iz Međeđe i Kišeljeva, sklonija mišljenju da se iza priče o vampirima zapravo krije serijski ubojica. Da bi pronašla tragove koji bi potkrijepili njezinu teoriju, Balta je posjetila Srbiju, a najavljuje i posjet Bosni.

Prema tvrdnjama filologa i etnologa Nenada Filipovića, vampiri i vampirizam nastali su u Bosni kao posljedica dugogodišnjih ratova i razaranja između Osmanlija i Habsburgovaca. Prema Filipovićevim navodima najčešći izrazi za vampira u Bosni bili su lampir, lampijer, lapir, vukodlak i vukozlačina.

Isti autor tvrdi da je najpoznatiji bosanski vampir bio lampir Meho iz okoline Glamoča. Uz vampira Mehu, Filipović spominje i Paju Tomića iz sela Tupanari u okolini Vlasenice. Taj bosanski vampir prema predanju pripada novijoj povijesti i navodno je 1923. godine posmrtno gnjavio i dodijavao svojoj ženi Cviji. Cvija je zamolila sinove Stevu i Krstu da joj pomognu. Pajin leš je iskopan, proboden glogovim kocem i spaljen.