Od vampirskih lignji do jezivog zmaja: Upoznajte skrivena bića iz velikih dubina

Opstati u ekstremnom okruženju nije nimalo jednostavno, ali postoje stvorenja koja su ovaj posao usavršila.

Iako su velike okeanske dubine vjerovatno najnegostoljubivija mjesta na našoj planeti, život uspjeva da se održi i pronađe način da opstane čak i u ekstremnim uslovima nedostatka svjetlosti i ogromnog pritiska.

Jedan od tih primera je i Marijanski rov, koji se nalazi na oko 11.000 metara ispod nivoa mora.

Trending

Izetbegović o izvještaju State Departmenta: Ko iz Sarajeva uporno i uspješno podvaljuje neistine?

Ovo je nekoliko jedinstvenih primjera vrsta koje su navikle na život u ekstremnom okruženju.

1. Vampirske lignje

Vampyroteuthis infernalisživi u dubokim vodama umjerenih i tropskih okeana, na dubinama od 600 do 900 metara, iako je sposobna da zaroni i na veće dubine. Iako možda djeluje zastrašujuće, ovo stvorenje mora da se nosi sa gorim neprijateljem od odsustva sunčeve svjetlosti, a to je nedostatak kiseonika. Vampirske lignje žive u zonama sa minimalnim količinama kiseonika, gde je zasićenost tolika da većina organizama u njima ne bi mogla da funkcioniše. Jedno od mogućih objašnjenja je najverovatnije visoka koncentracija hemoglobina, koji pomaže ovim stvorenjima iz dubina da iskoriste svaku kap kiseonika koju mogu da uhvate. Još jedna zanimljivost vezana za ove dubokomorske glavonošce je njihova sposobnost da pobjegnu od predatora. Oni to rade tako što "ispucavaju" bljesak koji omamljuje potencijalne predatore, i time stvaraju šansu da pobjegnu u tamu.

2. Riba zmaj

Stomias boa predstavlja jedan od najjedinstvenijih organizama iz dubina. Iako njena dužina ne prelazi više od 30 cm, i ima zastrašujuć izgled. Telo ribe zmaja je izduženo, sa veoma malom glavom, ali veoma dugim i finim zubima, što joj omogućava da se bez problema hrani bilo kojom vrstom malih rakova koje nađe na svom putu. Ima istaknutu i nesrazmjernu vilicu u odnosu na ostatak tijela, što im omogućava da progutaju mnogo veća stvorenja od njih samih. Kao i kod drugih dubokomorskih vrsta, ima dodatak, u ovom slučaju na bradi, koji služi kao svijetleći mamac za privlačenje plijena. Živi na dubinama između 200 i 1.500 metara u morima širom svijeta, iako je češća na atlantskoj obali Severne Amerike.

3. Lasiognathus dinema

Na engleskom se naziva i "đavolja riba", što ne čudi ako se uzme u obzir da Lasiognathus dinema  ima nevjerovatan izgled. Riječ je o ribi udičarki, otkrivenoj 2015. godine u sjevernim meksičkim vodama. Ime je dobila od dinema, od grčkog prefiksa di (dva) i nema (konac), aludirajući na dva izdužena nastavka koja imaju. Opstaje na dubinama između 1.000 i 1.500 metara i može da dostigne između 2 i 10 cm. Ali, kao i mnoge druge udičarke, na glavi imaju dodatak iz kojeg oslobađaju bioluminiscentni fotofor koji koriste kao svijetleću udicu prilikom lova. 

4. Grbava udičarka

Melanocetus johnsonii je dubokomorska riba koja živi na dubinama između 2.000 i 4.000 metara i poznata je pod nadimkom "crni đavo". I nemojte da vas zavara njen "mlohav" izgled, jer je njena koža posebno hidrodinamična i omogućava joj da pliva velikom brzinom. Međutim, ako su ova čudna stvorenja po nečemu poznata, to je sposobnost da ostanu potpuno mirni u vodi kako bi izbegli predatore. Pored toga, još jedna karakteristika grbavih udičarki je i razlika u veličini između mužjaka i ženki. Kao i kod drugih dubokomorskih vrsta, mužjaci su bukvalno paraziti koji se kače na tijela ženki i u zamjenu za spermu od nje dobijaju hranu.

The beautiful and terrifying humpback anglerfish. pic.twitter.com/DhXs2mCQHo

— AsapSCIENCE (@AsapSCIENCE) March 9, 2015

5. Iglozub

Chauliodus spp. živi na dubinama do 4.000 metara. Oni su grabljivci sa ogromnim očnjacima, koji se nikada ne mogu spojiti, tako da kada zatvore usta - oni vire s prednje strane. Osim toga, imaju fleksibilan vrat koji im omogućava da savijaju glavu unazad, što im daje još strašniji izgled.
Tijelo ovih riba je izduženo i srebrnkaste je boje, međutim po njemu se nalaze i fotofore koje emituju svjetlost. Na ovaj način iglozub privlači manje ribe, koje potom guta svojim velikim i oštrim zubima, prenosi Nationalgeographic.rs.