Španska gripa: Kako je svijet izgledao poslije pandemije 1918. godine
Ako već niste čuli za pandemiju Španske gripe, kriza koronavirusa vjerovatno vam je skrenula pažnju na to da se početkom dvadesetog vijeka svijetom raširio ovaj smrtonosni virus.
Često nazivan „majkom svih pandemija", u roku od dvije godine, između 1918. i 1920, izazvao je između 40 i 50 miliona smrti - prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije i Centara za kontrolu bolesti (CDC).
Naučnici ih istoričari vjeruju da je bila zaražena trećina svjetske populacije, koja je tada brojala oko 1,8 milijardi ljudi.
I grip je izazvao ukupno više smrti nego sam Prvi svjetski rat, koji je privođen kraju u vrijeme kad je bolest počinjala da se širi, piše BBC.
Dok čitav svijet reaguje na krizu COVID-19, pogledajmo pobliže posljednju pandemiju koja je ukopala svijet u mjestu - i kako je on izgledao kad se konačno okončala?
1921, veoma drugačiji svijet
Te 1918. godine, medicina i nauka bile su mnogo ograničenije u borbi protiv bolesti nego što su danas.
Ljekari su znali da iza Španske gripe stoje mikroorganizmi i da bolest može da se prenosi sa osobe na osobu, ali su i dalje mislili da je izazivaju bakterije a ne virusi.
Liječenje je takođe bilo ograničeno - prvi antibiotik na svijetu, na primjer, otkriven je tek 1928. godine.
Prvi vakcina protiv gripa postala je dostupna javnosti četrdesetih.
Ključno, nisu postojali zdravstveni sistemi za sve ljude. A čak i u bogatim zemljama, javni sanitarni sistem i dalje je bio luksuz.
„U industrijalizovanim zemljama, većina ljekara ili je radila za sebe ili su ih finansirale dobrotvorne ustanove ili vjerske institucije, a mnogi ljudi im nisu imali pristup", kaže Lora Spini, novinarka za nauku i autorka knjige „Bljedoliki jahač: Španski grip 1918. i kako je izmijenio svijet".
Mlađi i siromašniji
Da sve bude gore, Španski grip je napao na način koji do tada nije viđen u pandemijama gripa, kao što je ona iz 1889-90, koja je ubila više od milion ljudi širom svijeta.
Većina žrtava bila je starosti između 20 i 40 godina, a muškarci su bili neproporcionalno pogođeni - vjerovatno zato što se smatra da je pandemija započela u prenatrpanim vojnim kampovima na Zapadnom frontu i raširila se kako su se trupe vraćale kući poslije Prvog svjetskog rata.
Bolest je takođe jače pogodila siromašnije zemlje.
Studija iz 2020. godine koju je predvodio istraživač sa Harvarda Robert Baro procijenila je da, iako je oko 0,5 odsto tadašnje američke populacije umrlo od Španske gripe (oko 550.000 ljudi), u Indiji je bilo pogođeno 5,2 odsto stanovništva (skoro 17 miliona smrti).
A posljedice po ekonomiju bile su ogromne. Baro i njegov tim procijenili su da je pandemija dovela do prosječnog pada od 6 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) u svim zemljama.
„Žrtve Prvog svjetskog rata i Španskog gripa dovele su do prave ekonomske katastrofe", kaže spisateljica Katarina Arnold, autorka knjige „Pandemija 1918".
Više o ovoj temi čitajte OVDJE.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.