Ovih ŠEST mitova o nošenju maske bi ljudi zaista trebali prestati dijeliti

Posljednjih mjeseci, jedna od najčešćih tema, diljem svijeta, jesu zaštitne maske. 

Ipak, i pored napete debate na internetu, i ponekad nasilnih konflikata koji sijevnu u javnosti, nauka koja stoji čvrsto iza nošenja maski uopće nije kontroverzna.

Postoje brojni dokazi koji podržavaju nošenje maske u javnosti, kako bi zaštitili i sebe, ali i druge i pomažu da se spriječi širenja virusa.

Ovo su neki od najčešći mitova o nošenju maske (koje ste možda pročitali ili čuli) i evo zašto su pogrešni.

Ne, nošenje maske neće pogoršati COVID

Mit: Ako imam virus, to što nosim masku, znači da ću ponovo udahnuti čestice koje izbacim, što znači da ću biti bolesniji. 

Činjenica: Ovu tvrdnju mogli ste prvi put čuti u pseudonaučnom dokumentarcu Plandemic, čiji su navodi više puta "debunkirani" od brojnih naučnika.

Istraživanje je dokazalo da se ne možete "reinficirati" ako već imate virus i nemoguće ga je nekako "reaktivirati" u tijelu. 

"Nema niti jednog dokaza da je ovo tačno", poručila je mikrobiologinja dr. Miryam Wahrman i autorica knjige Vodič: Kako preživjeti svijet prepun mikroba (The Hand Book: Surviving in a Germ-filled World).

Sve više dokaza navodi da jednom kad naše tijelo stvori imuni odgovor na COVID-19, od ponovne infekcije zaštićeni smo neko vrijeme. 

Ne, maske ne smanjuju nivo kisika u tijelu

Mit: Ne mogu pravilno udahnuti kroz masku. Može biti opasno nositi je jer mi može ograničiti nivo kisika.

Činjenica: Maske su se kontinuirano pokazale sigurnim, zbog čega ih je medicinsko osoblje već uvelike koristilo i prije pandemije. Više ljekara demantiralo je glasine da smanjuju nivo zasićenosti kisika u krvi.

Nadalje, unatoč tvrdnjama da bi maska mogla pogoršati zdravstvena stanja poput astme, ljekari su u više navrata izjavljivali da nema legitimnog, medicinskog razloga za nenošenje maske. Strategije poput ispravnog stavljanja maske i odabira prave vrste maske mogu vam pomoći. Čak možete i vježbati s maskom, sve dok ne postane zasićena znojem - u tom je trenutku manje učinkovita.

Određene vrste maski s filterima mogu utjecati na nivo kisika, ali ako ih nosite duže vrijeme, no one najčešće vrste zaštitnih maski, poput hirurških i platnenih, apsolutno neće utjecati na nivo kisika.

Da, nosite masku čak i ako nemate simptome

Mit: Ako se dobro osjećam i nemam kašalj ili groznicu, ne moram nositi masku.

Činjenica: Čak 40 posto ljudi zaraženih koronavirusom nema nikakve simptome. Ti asimptomatski nosioci virusa mogu ga širiti na druge ljude, a da uopšte ne znaju da su bolesni.

Čak i ljudi koji pokazuju znakove bolesti mogu biti zarazni prije nego što se pojave simptomi, pokazalo je istraživanje. To bi moglo biti od presudne važnosti za mlade budući da se škole opet otvaraju ove jeseni, a postoje dokazi da djeca, asimptomatski slučajevi, šire veće količine virusa nego odrasli.

Zbog toga je posebno važno imati dosljedne i sveobuhvatne politike nošenja maski, koje pomažu usporiti širenje virusa kako se ljudi vraćaju u javni život.

Maske štite ljude oko nas

Mit: Samo ljudi koji se plaše COVID-a trebaju nositi maske. Ako sam zdrav i hrabar, ne moram.

Činjenica: Primarna korist nošenja maske jest spriječiti da se ljudi oko nas razbole, zbog čega je jako važno da je nose svi, pokazalo je istraživanje.

Maske djeluju tako da blokiraju potencijalno zarazne čestice virusa, koje mogu zaraziti druge svaki put kad kašljemo, kišemo, ali i dišemo ili govorimo. Također, sprječavaju da mi udahnemo čestice virusa koje su izbacili drugi ljudi.

U nedavnoj studiji CDC-a, otkriveno je kako su maske pomogle da se zaustavi epidemija u frizerskom salonu u Missouriju. Iako su dvoje zaposlenika bili asimptomatski nositelji virusa, nijedan od 139 klijenata se nije razbolio, jer su svi klijenti i stilisti nosili maske.

Nauka je jasna - nošenje maske može pomoći smanjenju širenja virusa

Mit: Nošenje maske pitanje je politike, slobode ili "lažnog predstavljana vrline" i ne čini praktičnu razliku u tome hoće li se ljudi razboljeti ili ne.

Činjenica: Istraživanja su jasna. Maske djeluju na smanjenje širenja zaraznih virusnih čestica, čime se sprječavaju novi slučajevi virusa. Nedavna istraživanja iz Velike Britanije otkrila su da bi navođenje čitave populacije na nošenje maski moglo biti dovoljno za usporavanje virusa bez karantina.

Što više ljudi nosi maske, to učinkovitije zajednica može kontrolirati bolest.

Maske ne zamjenjuju druge mjere opreza

Mit: Ako nosim masku, mogu biti bez brige blizu drugih ljudi ili u velikim grupama.

Činjenica: Dok je iz istraživanja jasno da maske djeluju, same maske nisu dovoljne. Zdravstveni eksperti i dalje preporučuju druge mjere opreza za usporavanje širenja virusa, poput čestog pranja ruku i održavanja udaljenosti od ostalih barem dva metra kad god je to moguće.

Istraživanja su pokazala da ove preventivne mjere, ako se kombiniraju, mogu značajno smanjiti brzinu prijenosa i spasiti živote.