Nova tehnika preplavila internet: Riječ od dva slova pomaže našem samopouzdanju

"Izađite iz svoje zone udobnosti." "Uzmi ne kao odgovor." "Svaki dan uradite nešto zbog čega se osećate neprijatno."

Ako ste neko vrijeme proveli na društvenim mrežama, naviknuli ste se na ove motivacijske teme koje pršte sa svih strana. Možda ste nedavno i naišli na sve popularniju teoriju "terapije odbacivanja". 

Najosnovnija verzija uključuje tjeranje sebe da uputite glup zahtjev ili postavite pitanje za koje je gotovo sigurno da ćete biti odbijeni. Učinite to dovoljno puta, kaže teorija, i smanjićete osetljivost na odbacivanje i povećati svoje samopouzdanje.

Drugi idu korak dalje, izvodeći otkačene, bezopasne vratolomije koje će privući pažnju - i moguće prosuđivanje stranaca - u javnosti.

Iako to nije službeno priznat oblik terapije, neki ljudi će vam reći da im je promijenila živote. Ali, kažu profesionalci - ovo nije za svakoga.

22-godišnjakinja iz Voringtona kaže da je bila inspirisana da proba jer se uvek plašila da progovori na poslu ili da pravi planove sa prijateljima.

Kaže da je brzo naučila da možda nećete uvijek dobiti odgovor koji očekujete. "Shvatila sam da ljudi ne vole da odbijaju druge ljude", kaže ona. "Veoma je rijetko da od nekoga dobijem direktno 'ne' - uvijek dobijem neprijatan smijeh ili, kao, 'zašto?'."

Snimila je sebe kako pleše u javnom parku - nešto što bi je inače prestrašilo. Kako se njena zona udobnosti brzo širila, počela je manje brinuti o tome šta drugi misle o njoj.

"U roku od tri dana počela sam da osjećam manje osuđivanja od strane ljudi", kaže ona. "Cijeli moj način razmišljanja se promijenio."

Sophie sada na TikTok-u redovno objavljuje video zapise kako sama sebe izaziva na različite načine. To uključuje i farbanje u zeleno i šetnju prometnim područjima, a njen najpopularniji snimak, na kojem stoji usred aviona i glasno govori ostalim putnicima da "imaju prijatan let", dobio je 16 miliona pregleda. Neugodna tišina koja je uslijedila jednom bi je zamrznula, ali više ne.

"Zaista više ne ostajem budna noću razmišljajući o tome šta ljudi misle o meni, što je očigledno zaista divno", kaže Sophie.

Terapija odbijanja: Šta kažu doktori?

Dr. Louise Goddard-Crawley je psihologinja specijalizirana za privrženost i odnose. Kaže da je oprezna po pitanju terapije odbijanja.

"Razumijem ideju namjernog traženja odbijanja kako bih izgubila strah od toga", kaže ona. "To može pomoći u izgradnji otpornosti. Ali to ne znači nužno da će umanjiti žalac odbacivanja. To bi moglo imati suprotan efekat i natjerati vas da se još malo povučete u tu zonu udobnosti."

Klinički psiholog dr. Jake Easto ističe da ne postoji nijedno objavljeno naučno istraživanje koje bi pokazalo da terapija odbacivanja zapravo pomaže ljudima. Umjesto toga, on bi to nazvao tehnikom samopomoći. Ali, kaže on, osnovne teorije iza toga izgledaju "prilično zdrave" i on može razumjeti njihovu privlačnost.

"Mislim da je 'terapija odbacivanja' uspjela da upakuje neke dobro uspostavljene tehnike u novi i zabavan paket", kaže on. "Kao tehnika samopomoći, mislim da bi definitivno mogla pomoći ljudima i potaknuti ljude na pozitivne promjene." Međutim, terapija odbijanja nije prilagođena pojedincima na isti način kao etablirane metode sa dobrim dokazima iza sebe, kaže on.

Dr. Easto kaže da se kognitivna bihejvioralna terapija (CBT), na primjer, često koristi za liječenje poremećaja uključujući PTSP, OKP i anksioznost na ciljaniji način. "Zadaci u terapiji odbacivanja moraju biti malo generalizovaniji, jer su ciljani na masovnu publiku", kaže on.

Sophie je uvjerena da joj je terapija odbacivanja pomogla i kaže da je često kontaktiraju ljudi koji su bili inspirirani da je isprobaju.

"Ljudi koji kažu da nisu izlazili mjesecima i da su otišli u malu šetnju parkom zbog mene ispunjavaju me apsolutnom radošću, jer to je bila jedna od stvari kojih sam se, iskreno, bojala", kaže ona.

"Količina ljudi koji su rekli da su inspirisani time je veoma dirljiva i ispunjava."